img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Milosavljević

Kada misionari marširaju

06. mart 2003, 22:32 Dragan Milosavljević, Beograd
Copied

Objavljivanjem ogleda Slobodana Antonića „Misionarska inteligencija u današnjoj Srbiji“, redakcija „Vremena“ otvorila je dragocen prostor za javnu debatu o fenomenu travestije bivših kapoa marksizma u propagatore religije globalnog, neoliberalnog kapitalizma.

U izveštajima raznih odbora i gotovo svakodnevnim javnim nastupima oni proglašavaju svoju zemlju zonom nacionalističkog besnila. U to ime insistiraju da nova država, provizorijum, prihvati da nadoknadi ratne štete koje su nastale tokom rastakanja Jugoslavije, čime bi osudili na trajno afričko siromaštvo sve dolazeće generacije.

I u ovoj ulozi dobro su rasporedjeni, mada se radije drže senke zvanične politike. Sada su na mestima odakle tehnologijom sekti transmituju poruke „ugroženim“ manjinama, oblikuju kulturu, spoljnu politiku, savetuju katarzu u kojoj bi Srbi sve grehe, posledice razbijanja nekadašnje Jugoslavije, u koju su ugradili milionske žrtve, stavili isključivo na svoj istorijski, navodno hegemonistički konto.

Zahvaljujući takvim porukama „misionara“ u francuskom udžbeniku za istoriju stoji da je „etničko čišćenje nacionalna ideologija Srba“, a nad tim falsifikatom zaprepašćena je američka novinarka Dajana Džonston.

Da je zaista tako, bila bi to najlagodnija indulgencija za strategiju sankcija, kojima je oslabljen potencijal gradjana za borbu protiv kriptokomunističkog režima Miloševića, stvorena mafijaška finansijska elita, infiltrirane policijske i obaveštajne strukture, prvo ojačan diktator kao „faktor mira“, da bi zatim cinično bio bombardovan narod zato što ga je izabrao. Ali tek onda kada je odradjen poslednji čin projektovane drame. A ona je upornim, za laika teško razumljivim srljanjem Miloševića u susret ratu sa NATO-om, dovela do potpunog parčanja i vojnog zaposedanja Balkana.

Bio sam u prilici da na konferenciji za štampu, koja se svakog ponedeljka u 11 h održava u Medija centru, nekoliko dana pred bombardovanje, učesniku Rambujea, jednom od gostiju tribine, savetniku prvo Miloševića, pa tada Draškovića, sada Koštunice, uputim pitanje: „Da li će doći do rata, s obzirom da je u interesu obe strane?“ Savetnik se slatko nasmejao i predložio „da se kladimo da bomardovanja neće biti“.

Da se rat svesno priziva od strane „branilaca mostova“, a da će ga sjajno iskoristiti za završno pranje ranijih biografija advokati „humanitarnih intervencija“, nisu znali samo oni kojima se danas pripisuju kolektivna krivica i genocidne namere što su u njega gurnuti.

I dok se ovih dana najavljuje, po sličnom scenariju, novo satiranje u Iraku, opet u ime detronizacije diktatora (nekadašnjeg miljenika Vašingtona), ovde „misionari“ popuju, optužuju Srbe za fašizam, nagradjuju svoje kolumniste svojim nagradama, a ovi govore njihovim prepoznatljivo staljnističkim rečnikom cinizma i mržnje. A svakom potencijalnom polemičaru bivši drugovi i drugarice prete da će biti uvaljan u katran i perje kao nosilac „govora mržnje“.

Dok globalni fašizam preti, pa se iz bunila budi i „stara Evropa“, oni se nude da otvore front, antifašistički naravno, kod svoje kuće. Za denacifikaciju naroda srpskog. Time bi moralno neodrživa globalna politika jedine preostale supersile prema zemljama vlasnicama nafte i naftnih koridora, preko poklanjanja balkanskih restlova, ponudila kakve-takve kompenzacije povredjenom Islamu.

Svako javno i polemičko promišljanje pravca i smisla sadašnje konfuzne, aferama zagadjene domaće politike, koja nije formulisala pred javnošću šta je zapravo u realnostima nove svetske preraspodele moći mimimum očuvanja nacionalnog interesa, ta inkvizicija, koja polaže račune, a prima uputstva „tamo gde treba“, naziva „teorijom zavere“.

S tim što oni polažu ekskluzivno pravo na praksu zavereničke tišine u kojoj komuniciraju sa spoljnim „faktorima“ . A ovi, u nedostatku autoriteta zvanične vlasti i legaliteta u parlamentu, promišljaju novo profilisanje granica Srbije, podržavaju legalizaciju besmisla upisanog u najviše konstitutivne akte, u koje su ugradjeni detonatori samodestrukcije države.

U tom nadmetanju dva tima iz istog kluba, kao na utakmici dogovorenog rezultata, sve lopte paranacionalista, Slobinih četnika, orlova, tigrova, ko zna koga još, nabačene pred srpski istorijski kazneneni prostor, „mondijalisti“ pretvaraju u lake pogotke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure