img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Milosavljević

Kada misionari marširaju

06. март 2003, 22:32 Dragan Milosavljević, Beograd
Copied

Objavljivanjem ogleda Slobodana Antonića „Misionarska inteligencija u današnjoj Srbiji“, redakcija „Vremena“ otvorila je dragocen prostor za javnu debatu o fenomenu travestije bivših kapoa marksizma u propagatore religije globalnog, neoliberalnog kapitalizma.

U izveštajima raznih odbora i gotovo svakodnevnim javnim nastupima oni proglašavaju svoju zemlju zonom nacionalističkog besnila. U to ime insistiraju da nova država, provizorijum, prihvati da nadoknadi ratne štete koje su nastale tokom rastakanja Jugoslavije, čime bi osudili na trajno afričko siromaštvo sve dolazeće generacije.

I u ovoj ulozi dobro su rasporedjeni, mada se radije drže senke zvanične politike. Sada su na mestima odakle tehnologijom sekti transmituju poruke „ugroženim“ manjinama, oblikuju kulturu, spoljnu politiku, savetuju katarzu u kojoj bi Srbi sve grehe, posledice razbijanja nekadašnje Jugoslavije, u koju su ugradili milionske žrtve, stavili isključivo na svoj istorijski, navodno hegemonistički konto.

Zahvaljujući takvim porukama „misionara“ u francuskom udžbeniku za istoriju stoji da je „etničko čišćenje nacionalna ideologija Srba“, a nad tim falsifikatom zaprepašćena je američka novinarka Dajana Džonston.

Da je zaista tako, bila bi to najlagodnija indulgencija za strategiju sankcija, kojima je oslabljen potencijal gradjana za borbu protiv kriptokomunističkog režima Miloševića, stvorena mafijaška finansijska elita, infiltrirane policijske i obaveštajne strukture, prvo ojačan diktator kao „faktor mira“, da bi zatim cinično bio bombardovan narod zato što ga je izabrao. Ali tek onda kada je odradjen poslednji čin projektovane drame. A ona je upornim, za laika teško razumljivim srljanjem Miloševića u susret ratu sa NATO-om, dovela do potpunog parčanja i vojnog zaposedanja Balkana.

Bio sam u prilici da na konferenciji za štampu, koja se svakog ponedeljka u 11 h održava u Medija centru, nekoliko dana pred bombardovanje, učesniku Rambujea, jednom od gostiju tribine, savetniku prvo Miloševića, pa tada Draškovića, sada Koštunice, uputim pitanje: „Da li će doći do rata, s obzirom da je u interesu obe strane?“ Savetnik se slatko nasmejao i predložio „da se kladimo da bomardovanja neće biti“.

Da se rat svesno priziva od strane „branilaca mostova“, a da će ga sjajno iskoristiti za završno pranje ranijih biografija advokati „humanitarnih intervencija“, nisu znali samo oni kojima se danas pripisuju kolektivna krivica i genocidne namere što su u njega gurnuti.

I dok se ovih dana najavljuje, po sličnom scenariju, novo satiranje u Iraku, opet u ime detronizacije diktatora (nekadašnjeg miljenika Vašingtona), ovde „misionari“ popuju, optužuju Srbe za fašizam, nagradjuju svoje kolumniste svojim nagradama, a ovi govore njihovim prepoznatljivo staljnističkim rečnikom cinizma i mržnje. A svakom potencijalnom polemičaru bivši drugovi i drugarice prete da će biti uvaljan u katran i perje kao nosilac „govora mržnje“.

Dok globalni fašizam preti, pa se iz bunila budi i „stara Evropa“, oni se nude da otvore front, antifašistički naravno, kod svoje kuće. Za denacifikaciju naroda srpskog. Time bi moralno neodrživa globalna politika jedine preostale supersile prema zemljama vlasnicama nafte i naftnih koridora, preko poklanjanja balkanskih restlova, ponudila kakve-takve kompenzacije povredjenom Islamu.

Svako javno i polemičko promišljanje pravca i smisla sadašnje konfuzne, aferama zagadjene domaće politike, koja nije formulisala pred javnošću šta je zapravo u realnostima nove svetske preraspodele moći mimimum očuvanja nacionalnog interesa, ta inkvizicija, koja polaže račune, a prima uputstva „tamo gde treba“, naziva „teorijom zavere“.

S tim što oni polažu ekskluzivno pravo na praksu zavereničke tišine u kojoj komuniciraju sa spoljnim „faktorima“ . A ovi, u nedostatku autoriteta zvanične vlasti i legaliteta u parlamentu, promišljaju novo profilisanje granica Srbije, podržavaju legalizaciju besmisla upisanog u najviše konstitutivne akte, u koje su ugradjeni detonatori samodestrukcije države.

U tom nadmetanju dva tima iz istog kluba, kao na utakmici dogovorenog rezultata, sve lopte paranacionalista, Slobinih četnika, orlova, tigrova, ko zna koga još, nabačene pred srpski istorijski kazneneni prostor, „mondijalisti“ pretvaraju u lake pogotke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure