img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Između blokovskog čekićai nakovnja

01. septembar 2010, 14:00 Vladimir Pavlović
Copied

"Predlog za ispravku"; VREME 1025

Francuska danas ima oko 70 miliona stanovnika, značajne hidropotencijale i nalazišta uglja, ali i 70 nuklearnih centrala. Dakle, desetak puta više stanovnika od (realne) Srbije koja nema nijednu nuklearnu elektranu, a po demografskoj i ekonomskoj analogiji mogla bi da ih ima bar sedam.

Francuska nuklearna tehnologija je, izgleda, najskuplja, ali se smatra i najpouzdanijom. Kada je 1982. tadašnji visoki savezni funkcioner Raif Dizdarević bio u uzvratnoj poseti Žaku Šabanu Delmasu, predsedniku francuske skupštine, obišao je i nuklearnu centralu u Trikastenu, kraj Marseja. Ta centrala proizvodi električnu struju isključivo za potrebe fabrike obogaćenog uranijuma koji služi kao pogonsko gorivo za sve ostale nuklearne centrale u Francuskoj. Tom prilikom je, neformalno i diskretno, predočeno Dizdareviću da je francuska nuklearna tehnologija ekološki najmanje problematična i bezbednosno najpouzdanija. Jedina nuklearka u tadašnjoj Jugoslaviji, u Krškom, koristila je Vestinghausovu tehnologiju, onu zastarelu, zbog čega je dobijena verovatno i dobra cena, ali se već tada naširoko poluglasno nagađalo da je neko od tadašnjih saveznih odlučilaca od Vestinghausa dobio mastan bakšiš da bi prednost dao upravo Vestinghausu…

Prilikom prve posete jednog predsednika Francuske Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, kada je Fransoa Miteran u decembru 1983. došao u Beograd, u njegovoj pratnji bila je i brojna ekipa predstavnika francuske privrede. Trećeg dana posete Miteranu se priključila i Edit Kreson, visoka funkcionerka Socijalističke partije Francuske i ministarka spoljne trgovine (i – Miteranova ljubavnica, kojoj je tadašnji savezni protokol obezbedio tretman supruge: iz njenog apartmana u vili u Užičkoj direktno se ulazilo u apartman F. Miterana…). Prilikom zvaničnih razgovora sa svojim jugoslovenskim homologom, M. Bojanićem (koji je pravio mangupske primedbe na račun vrlo zgodne francuske ministarke, ne znajući da službenici ambasade u njenoj pratnji znaju srpski, ali ni da i ona sama odlično zna srpski jer je kao dete živela blizu Kalemegdana s roditeljima diplomatama), ministarka Kreson je vrlo otvoreno i bez uvijanja dala vrlo primamljivu ponudu: da Jugoslavija kupi jednu nuklearnu elektranu od Francuske (uz argumente bezbednosti i pouzdanosti) kojom bi se trajno rešio hronični problem električne energije u zapadnim krajevima Juge, a za uzvrat bi se Francuska obavezala da gradnju svojih trgovačkih brodova poveri trima brodogradilištima u Jugoslaviji: u Rijeci, Splitu i Baru. Tom prilikom je vrlo oštro kritikovala američku praksu prodaje tehnološkog đubreta zemljama u razvoju (poredeći elektranu Krško sa recepturama za licencne cigarete koje se proizvode u trećem svetu a koje su zabranjene u matičnim zemljama). Njena ponuda je bila u svakom pogledu primamljiva, pogotovo što su tadašnja sva tri jugoslovenska brodogradilišta već bila na rubu propasti, ali iz nekog razloga (danas već možemo da naslutimo iz kog) ona je samo „primljena k znanju“, da bi se prešlo na neke teme više tehničke prirode koje nemaju strateški značaj…

Tim razgovorima sam lično prisustvovao i u njima učestvovao kao prevodilac.

Veoma jak pokret „zelenih“ u Francuskoj u više navrata se sukobio sa vlastima, ali nikad zbog nuklearnih elektrana u Francuskoj, već zbog proba nuklearnog taktičkog i strateškog oružja na Pacifiku. Naime, čak su i najzadrtiji eko-katastrofičari shvatili da je sa svojih 70 nuklearki Francuska postigla visok stepen energetske nezavisnosti, a odsustvo incidenata je antinuklearnom lobiju uskratilo značajniju podršku inače veoma zapaljivog javnog mnjenja u Francuskoj.

Međutim, izgradnja i najpouzdanije nuklearne elektrane u Srbiji ne bi rešila problem problem postojanja dve nuklearke sa zastarelom i nepouzdanom tehnologijom u okruženju: Krško sa Vestinghausovom i Kozloduj u Bugarskoj sa ruskom. Srbija je simbolički i dalje između „blokovskog“ čekića i nakovnja, ovog puta tehnološkog, ali ništa manje opasnog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure