img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Isterivanje morala

02. maj 2001, 21:08 Budimir Rudović, Beograd
Copied

"Padaj silo i nepravdo"; "Vreme" br. 538

Ni gdin Vuk Obradović, u intervjuu povodom rada Komisije za finansijske zloupotrebe, a ni Nacrt Zakona o oporezivanju ekstradobiti ne pominju neke od ključnih izvora za sticanje ekstradobiti u protekloj deceniji.

To su:

1. Plaćanje carine po zvaničnom, a ne po tržišnom deviznom kursu.

Uvoznici su devize kupovali po tržišnom kursu, tako nabavljenim devizama plaćali uvoznu robu, koju su na unutrašnjem tržištu prodavali po cenama formiranim na bazi tržišnog a ne zvaničnog kursa ino-cene. Samo su carinu plaćali prema zvaničnom, bitno nižem deviznom kursu od tržišnog. Zvanični devizni kurs je u periodu od 1994. do 2000. bio u proseku znatno niži od tržišnog. Godišnje odstupanje zvaničnog u odnosu na tržišni devizni kurs se u toku tog perioda kretao od preko 30% pa do nekoliko puta. Ako se pretpostavi da je u istom periodu prosečan godišnji uvoz bio oko 4 milijarde dolara, a prosečna carinska stopa oko 15%, bez mnogo napora može se utvrditi da su izvoznici po tom osnovu platili manje carine između 1,5 i 2 milijarde dolara, to jest duplo više nego što je vrednost ekstradobiti koju je Komisija gdina Vuka Obradovića utvrdila do sada, istina po drugim osnovima. Za pomenuti iznos uvoznici su suštinski oštetili državni budžet ne kršeći, pri tom, nijedan pisani propis tadašnjeg režima.

Oni su državni budžet i fondove koji se odatle finansiraju opljačkali legalno, ali ne i legitimno. Imamo na delu sukob legalnog i legitimnog, formalnog i pravičnog prava, forme i sadržine. Hitlerovi rasni zakoni su bili legalni, ali ne i legitimni.

Precizan iznos te svojevrsne pljačke državnog budžeta u periodu 1994–2000, koja po važećim jugoslovenskim zakonima nije inkriminisana, krajnje je jednostavno utvrditi. Princip je ovaj: dnevne iznose naplaćene carine u dinarima treba uvećati za onoliko koliko je tog dana tržišni kurs bio veći od zvaničnog: razliku od uvećanog dinarskog iznosa preračunati u devizni iznos prema tržišnom kursu deviza za taj dan; sabiranjem svih dnevnih nenaplaćenih deviznih iznosa dobije se ukupan iznos nenaplaćene carine iliti ekstradobiti. Ovo mogu da urade dva čoveka za desetak dana uz pomoć džepnog kalkulatora koristeći carinske podatke o dnevno naplaćenim carinskim iznosima i podatke o svakodnevnom tržišnom kursu deviza (podatke možda ima i Narodna banka, a ako ne, postoje kompleti dnevnih listova u Narodnoj biblioteci Srbije gde je to objavljeno). U drugoj fazi mogli bi se utvrditi iznosi manje plaćene carine po ovom osnovu za svakog pojedinog uvoznika ili samo za one preko određenog limita godišnjeg uvoza.

Plaćanje carine po zvaničnom, a ne tržišnom deviznom kursu sadrži isti princip kao i kupovina kod Narodne banke deviza po zvaničnom, a ne po tržišnom kursu. Komisija gdina Obradovića je preskočila ovaj prvi izvor ekstradobiti, a prihvatila drugi. Zašto?

2. Plaćanje carine prema falsifikovanim podacima u uvoznoj dokumentaciji. Najznačajnija su dva vida: sniženje uvoznih cena u odnosu na one stvarno plaćene ino-dobavljaču označavanje da se uvozi repromaterijal (na koji se nije plaćala carina), a stvarno se uvozila roba široke potrošnje.

Efekti ovako manje plaćene carine su preko milijardu dolara.

Zanimljivo je da neplaćanje carine u visini od više stotina hiljada i miliona DEM po osnovu sniženja uvoznih cena nije krivično inkriminisano u jugoslovenskom zakonodavstvu dok je za poresku utaju preko 10.000 din. zaprećeno zatvorskom kaznom od tri godine, a za onu preko 150.000 dinara zatvorskom kaznom do deset godina.

Kako ja gledam na srž aktivnosti Komisije gdina Obradovića? Puko ekonomski aspekt (budžetsko punjenje) smatram dugoročno manje važnim. Činjenice koje Komisija utvrdi trebalo da budu predmet multidisciplinarnog istraživanja antropologa, psihologa, etičara, sociologa. Zaključci takvog istraživanja pomogli bi da se sagleda priroda dela mentaliteta građana Srbije. To dragoceno suočavanje sa istinom bilo bi važno i nezaobilazno u pokušaju da se izgradi drukčija moralna tradicija u onom značenju koje je tom pojmu pridavao Fridrih fon Hajek, svakako jedno od najvećih imena svetske ekonomske teorije u XX stoleću. Ta tradicija uključuje: privatnu svojinu, štednju, razmenu, poštenje, istinoljubivost, ugovor, disciplinovan rad, odgovornost, poštovanje obećanja…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure