img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Groteska ili tragedija

16. децембар 2009, 15:01 Zoran Veljović, elektronskom poštom
Copied

"Švajcarska bez minareta"; VREME 987

Kršenje ljudskih prava, kao kategorija, ima svoju jasnu definiciju. Istovremeno, ova kategorija u mnogo slučajeva podleže čistoj zameni teza. Ili, jasnije rečeno, to je Trojanski konj kojim se postižu mnogi rezultati koji sa terminom „ljudska prava“ malo imaju kontaktnih tačaka. Religije sveta vrlo često posežu za ovim pojmom, uvijeno, sa smišljenim krajnjim ciljevima, koji su daleko i od ljudi i od prava. Na svetu ima oko 2000 religija, sekti, verskih zajednica… i sličnih, kako već sami sebe nazivaju. Svaka od ovih skupina može se, s pravom, pozvati na ljudska prava u ostvarivanju svojih ciljeva. Na stranu to što se u raznim religijama ljudska prava tumače različito, različito do suprotnosti, do negacije, na koji se način dovodi u pitanje definicija ovog pojma, koji se u određenim slučajevima može svrstati u nebulozu. Vratimo se Švajcarskoj, sada uzoru kršenja ljudskih prava po pitanju minareta.

Prenosimo to na sve ostale zemlje sveta. Prema poštovanju ljudskih prava svaka država imala bi najmanje dve hiljade različitih verskih obeležja različitih vera! Zašto da ne? Svako ima prava na ljudska prava! Ko im to može zabraniti?

Svaka vera sveta negira sve druge ostale vere sveta, vodili su se i vode se verski ratovi, mnoge crkve su nastale iz unutrašnjih sukoba, setimo se hrišćanske crkve koja se podelila, pocepala, na pravoslavnu i katoličku crkvu, jednom rečju sve vere sveta su antagonističke! U takvim verama Sveta i koncept ljudskih prava je različit, antagonistički. Po kojoj se logici, onda, borba za poštovanje ljudskih prava, posebno za poštovanje religijskih prava, može voditi unisono? Po kom kriterijumu osuditi Švajcarsku, kada se istovremeno u nekim zemljama sveta žene nevernice, danas, javno, verski, kamenuju do smrti? Vratimo se zameni teza: da li je reč o grotesci ili tragediji?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure