img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gde počinje silovanje

16. maj 2001, 23:53 Budimir Rudović, Novi Beograd
Copied

"General sa ružom"; "Vreme" br. 540

Zbog seksualnog uznemiravanja, navodnog ili stvarnog, ekspresno je politički ekskomuniciran aktuelni potpredsednik Vlade Srbije. U javnosti, sklonoj krajnostima i senzacijama, zahuktava se polemika o tom fenomenu. Zrno trezvenosti u prosuđivanje te pojave moglo bi uneti razmišljanje jednog od najuticajnijih mislilaca današnjice Žana Bodrijara. U knjizi „Savršen zločin“ („Beogradski krug“, 1998) na str. 133–136, on, pored ostalog, piše: „Žensko danas više ne želi da otelovljuje tu zavodljivu drugost; ostaje pitanje da li je ono u stanju da je proizvede? Da li je dovoljno histerično da bi izumelo drugog?

Nažalost, izgleda da se približavamo obrnutoj krajnosti, to jest gnevnoj formi razlike, tj. konačnom rešenju: seksualnom uznemiravanju. To je poslednji stupanj razvoja ženske histerije, kao što je pornografija poslednji i karikaturalni stupanj razvoja muške histerije.

To su, zapravo dve strane iste histerične nerazlučnosti.

Seksualno uznemiravanje: fobična karikatura svakog seksualnog prilaženja, bezuslovno odbijanje da se zavodi i bude zaveden. Da li je ta prinuda samo izgovor ravnodušnosti ili, pak, poput svih alergijskih simptoma, prikriva preosetljivost na drugog? U svakom slučaju, svaka želja za zavođenjem, svaki izraz želje podvodi se pod optužbu za silovanje. U svakoj fazi veze, čak i bračne, mogle bi se izneti optužbe za silovanje u slučaju da ne postoji izričit pristanak. Italijanski zakon kao glavni razlog optužbe predviđa navođenje, dakle ne nasilje nad tuđom željom, pa čak ni zavođenje, već samu činjenicu da se nekim pokretima ili znacima utiče na nečiji pristanak. U istom smislu bi trebalo staviti na crnu listu i spermatozoid, jer je njegovo nastojanje da prodre u jajnu ćeliju prototip seksualnog uznemiravanja (doduše, moguće je da ga jajna ćelija na to navodi).

Gde počinje silovanje, gde počinje seksualno uznemiravanje? Kad se jednom povuče linija razgraničenja, linija neprekoračive razlike među polovima, nasilje je jedina mogućnost približavanja. U Belokijevom filmu Presuda reč je o tome da se utvrdi da li je on nju zaista silovao, s obzirom na to da je doživela orgazam. Optužba tvrdi da jeste, odbrana se poziva na žrtvin konačni pristanak. Ali niko ne postavlja pitanje nije li orgazam možda otežavajuća okolnost. Može se, naime, smatrati da je prisiljavanje drugog na zadovoljstvo, prisiljavanje drugog na ekstazu zapravo najgore silovanje, mnogo teže od prisiljavanja drugog na pružanje zadovoljstva. U svakom slučaju, ovo ilustruje besmislenost čitave te problematike. Seksualno uznemiravanje obeležava stupanje na scenu žrtvene i nemoćne seksualnosti, koju paranoična težnja za identitetom i razlikom onemogućuje da se konstituiše kao objekt ili subjekt želje. Nije više reč o čednosti kojoj preti silovanje, već o seksu, ili tačnije seksualnoj gluposti koja sama sebi presuđuje. Ovo u isti mah ilustruje i ćorsokak razlike. Problem razlike je nerešiv zato što pojmovi o kojima je reč nisu različiti, već neuporedivi. Pojmovi koje obično suprotstavljamo naprosto su inkompatibilni, što pojam razlike čini besmislenim. Tako isto su Žensko i Muško dva neuporediva pojma, i to što polna razlika zapravo ne postoji treba pripisati činjenici da se dva pola ne mogu suprotstaviti.“

Kako se jedna autentična i istančana kultura i civilizacija kao što je francuska ophodila prema izvesnim događajima vezanim za pokojnog predsednika Miterana svakom iole obaveštenom čitaocu je poznato.

Sapienti sat.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure