img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gde počinje silovanje

16. maj 2001, 23:53 Budimir Rudović, Novi Beograd
Copied

"General sa ružom"; "Vreme" br. 540

Zbog seksualnog uznemiravanja, navodnog ili stvarnog, ekspresno je politički ekskomuniciran aktuelni potpredsednik Vlade Srbije. U javnosti, sklonoj krajnostima i senzacijama, zahuktava se polemika o tom fenomenu. Zrno trezvenosti u prosuđivanje te pojave moglo bi uneti razmišljanje jednog od najuticajnijih mislilaca današnjice Žana Bodrijara. U knjizi „Savršen zločin“ („Beogradski krug“, 1998) na str. 133–136, on, pored ostalog, piše: „Žensko danas više ne želi da otelovljuje tu zavodljivu drugost; ostaje pitanje da li je ono u stanju da je proizvede? Da li je dovoljno histerično da bi izumelo drugog?

Nažalost, izgleda da se približavamo obrnutoj krajnosti, to jest gnevnoj formi razlike, tj. konačnom rešenju: seksualnom uznemiravanju. To je poslednji stupanj razvoja ženske histerije, kao što je pornografija poslednji i karikaturalni stupanj razvoja muške histerije.

To su, zapravo dve strane iste histerične nerazlučnosti.

Seksualno uznemiravanje: fobična karikatura svakog seksualnog prilaženja, bezuslovno odbijanje da se zavodi i bude zaveden. Da li je ta prinuda samo izgovor ravnodušnosti ili, pak, poput svih alergijskih simptoma, prikriva preosetljivost na drugog? U svakom slučaju, svaka želja za zavođenjem, svaki izraz želje podvodi se pod optužbu za silovanje. U svakoj fazi veze, čak i bračne, mogle bi se izneti optužbe za silovanje u slučaju da ne postoji izričit pristanak. Italijanski zakon kao glavni razlog optužbe predviđa navođenje, dakle ne nasilje nad tuđom željom, pa čak ni zavođenje, već samu činjenicu da se nekim pokretima ili znacima utiče na nečiji pristanak. U istom smislu bi trebalo staviti na crnu listu i spermatozoid, jer je njegovo nastojanje da prodre u jajnu ćeliju prototip seksualnog uznemiravanja (doduše, moguće je da ga jajna ćelija na to navodi).

Gde počinje silovanje, gde počinje seksualno uznemiravanje? Kad se jednom povuče linija razgraničenja, linija neprekoračive razlike među polovima, nasilje je jedina mogućnost približavanja. U Belokijevom filmu Presuda reč je o tome da se utvrdi da li je on nju zaista silovao, s obzirom na to da je doživela orgazam. Optužba tvrdi da jeste, odbrana se poziva na žrtvin konačni pristanak. Ali niko ne postavlja pitanje nije li orgazam možda otežavajuća okolnost. Može se, naime, smatrati da je prisiljavanje drugog na zadovoljstvo, prisiljavanje drugog na ekstazu zapravo najgore silovanje, mnogo teže od prisiljavanja drugog na pružanje zadovoljstva. U svakom slučaju, ovo ilustruje besmislenost čitave te problematike. Seksualno uznemiravanje obeležava stupanje na scenu žrtvene i nemoćne seksualnosti, koju paranoična težnja za identitetom i razlikom onemogućuje da se konstituiše kao objekt ili subjekt želje. Nije više reč o čednosti kojoj preti silovanje, već o seksu, ili tačnije seksualnoj gluposti koja sama sebi presuđuje. Ovo u isti mah ilustruje i ćorsokak razlike. Problem razlike je nerešiv zato što pojmovi o kojima je reč nisu različiti, već neuporedivi. Pojmovi koje obično suprotstavljamo naprosto su inkompatibilni, što pojam razlike čini besmislenim. Tako isto su Žensko i Muško dva neuporediva pojma, i to što polna razlika zapravo ne postoji treba pripisati činjenici da se dva pola ne mogu suprotstaviti.“

Kako se jedna autentična i istančana kultura i civilizacija kao što je francuska ophodila prema izvesnim događajima vezanim za pokojnog predsednika Miterana svakom iole obaveštenom čitaocu je poznato.

Sapienti sat.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure