img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

„Eu“ i „ev“

25. oktobar 2001, 00:30 Andrej Petrović, klasični filolog, Hajdelberg, SR Nemačka
Copied

"Reci evro da te ceo Balkan razume"; "Vreme" br. 563

Cenjena redakcijo,

U izdanju vašeg časopisa povela se rasprava o izgovoru naziva za novu evropsku valutu u kojoj su učestvovali g. Feketić i g. Brborić. U ovoj vrlo živopisnoj raspravi između dvojice uvaženih članova Odbora za standardizaciju srpskog jezika provuklo se nekoliko netačnih podataka. Ja bih se ovde ograničio na samo jedan, ali, čini mi se, centralni argument na koji se g. Brborić poziva. Zagovarajući izgovor „evro“ g. Brborić tvrdi da je „kod nas… pravilno da se ‘eu’ u načelu pretvara u ‘ev’, što je očigledno u slučaju imena Zeusa, koji se kod nas naziva Zevs“. G. Brborić dalje argumentira da se u srpski jezik potom „uvukla i serija reči koja je trebalo da bude podvrgnuta tom pravilu“, a nije, jer, kaže, Srbi ne poštuju pravila.

„Eu“ u imenici „euro“ je diftong, kao što je slučaj i u imenu najvišeg boga grčkog panteona i dalje u nazivu našeg kontinenta. U srpskom jeziku nema pravih diftonga, a u onim pozajmljenicama koje vode direktno poreklo iz grčkog jezika srpski dosledno čuva fonetski skup iz jezika iz koga je reč preuzeta. Tako smo ime boga Zevsa sasvim pravilno preuzeli i nikakvog pretvaranja „eu“ u „ev“ u srpskom nije bilo, kao ni u slučaju imena kontinenta. Radi se o tome da je reč u srpski jezik preuzeta ne iz starogrčkog gde je, možda, ali samo možda, ona bila izgovarana „Zeus“. Istorija reči pokazuje postojanje poluvokala F (digama) u imenu boga *DyeF-s iz koga se razvilo kasnije grcko „Zeus“, za koje uopšte nismo sigurni da se ikada zaista izgovaralo „Zeus“; kumulativni jezički dokazi govore protiv ove pretpostavke, ali to je već predmet druge rasprave. U srpski su ove reči („Zevs“, „Evropa“) ušle iz grčkog, a ne iz starogrčkog, već iz srednjogrčkog, kada se diftong „eu“ sasvim pouzdano izgovarao „ev“, baš kao što je i u modernom grčkom slučaj. Isto važi i za naziv kontinenta. Dakle, poluvokal iz diftonga „eu“ nije u srpskom konsonantizovan u „v“, već je kao takav iz grčkog izgovora preuzet (setimo se još i naše imenice „jevanđelje“ – gr. euaggelia, sa izgovorom „evangelia“; primera ima bezbroj).

Sa druge strane srpski jezik beleži i ceo niz reči koje sadrže diftong „eu“ i jesu grčkog porekla, ali su nam stigle preko zapadnih jezika koji su ih preuzeli ili pak sami skovali i dalje dali nama: euforija, eutanazija, neuron, hermeneutika, majeutika i tako redom. Dakle, srpske reči koje su preuzete iz grčkog čuvaju diftong onako kako je on u grčkom izgovaran, a diftonzi u rečima grčkog porekla preuzetim iz nekog preko nekog od ostalih i indoevropskih jezika se u srpskom izgovaraju onako kako se pišu. Shodno tome, ovaj jezički argument na koji se g. Brborić poziva nije validan.

Fenomen prejotizacije u srpskom (npr. naša reč „jutro“ koja stoji u vezi sa lat. aurora, IE *aus-tr-o; isto važi za „jevanđelje“, vidi gore) doveo je do toga da se jedno vreme, sa stanovišta lingvistike sasvim pravilno, naziv kontinenta izgovarao, a i pisao „Jevropa“. Malo bi se ko danas složio da se nova valuta krsti „jevro“. Čak i kada se problem sagleda u „mozaiku drugih tačaka svakog jezika“, „evro“, baš kao i „jevro“, teško može biti ponuđeno kao opravdano rešenje izgovora naziva buduće evropske valute.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure