img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deset napomena Milošu Vasiću

30. jun 2005, 00:19 Goran Radonjić, elektronskom poštom
Copied

"Biciklisti, spremite se"; "Vreme" br. 755

Pravo je, rekao bih i dužnost, svakog časopisa da bude kritičan prema potezima svoje vlade. To, međutim, ne znači da treba biti obuzet tom kritikom i zaboraviti šta je u stvari konkretna tema, u ovom slučaju pravo državljana Crne Gore koji žive u Srbiji da glasaju na referendumu o nezavisnosti Crne Gore. Zato bih istakao neke aspekte ovog pitanja koje postovani g. Vasić nije pomenuo.

1. Ako g. Vasić tvrdi, pozivajući se na „neke osnovne principe moderne parlamentarne demokratije“, da je „moralni i politički skandal“ to što u nekim državama i „dijaspora“ (navodnici M. V.) ima pravo glasa, šta reći nakon Rezolucije koju je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila 25. juna u kojoj se upravo poziva na to da se omogući ostvarivanje biračkog prava državljanima, i kaže da „dužnu pažnju treba pokloniti biračkom pravu državljana koji imaju prebivalište u inostranstvu“?

2. Što se tiče principa koji Vasić ističe, „da nema oporezivanja bez predstavljenosti; i obrnuto – da se ne može plaćati porez jednoj državi, a glasati u drugoj“, recimo najprije da to dvoje nije ni obrnuto, niti analogno, kao sto smo vidjeli iz Rezolucije SE. Zatim (navedimo jednostavan primjer): ako ste otišli prošle godine da živite, recimo, u SAD, do 15. aprila ove godine morali ste da platite federalni porez, i, zavisno od propisa, možda i porez državi u kojoj ste boravili (Kaliforniji ili Teksasu, npr). No to nikako ne znači da ćete moći da glasate na bilo kojim izborima u SAD, pa bio iznos poreza koji ste platili veći od onog koji plaća Valmart. Tek kada, i ako, budete američki DRŽAVLJANIN, stičete biračko pravo.

3. No, ako se neko, da ostanemo ipak pri istom primjeru, odselio u SAD i, kako bi rekli propagandisti „suverenističkog projekta“ u Crnoj Gori, odlučio „da u toj sredini gradi svoju budućnost“, šta mislite g. Vasiću, da li je time izgubio pravo glasa na referendumu? Ne, on je i dalje na biračkom spisku. To isto važi i za one koji su prije neku deceniju otišli na „privremeni rad“ u inostranstvo. Čak su se kao veliko dostignuće demokratije, a o patriotskom činu „naših ljudi“ da i ne govorimo, pokazivali na TV-u (državnom) svijetli primjeri Crnogoraca koji su došli u „svoju Crnu Goru“ (neki prvi put nakon više godina) da glasaju i pomognu „mladoj crnogorskoj demokratiji“. Štaviše, u te svrhe svojevremeno su organizovani i pravi vazdušni mostovi.

4. S druge strane, ako se neko pak odselio u Srbiju, bio je obavezan da se odjavi u Crnoj Gori i prijavi prebivalište u Srbiji, tako da je, samim tim, mogućnost da glasa na referendumu, prema tumačenju crnogorskih vlasti, izgubio. Ispada tako da od svih crnogorskih državljana na svijetu, ne mogu odlučivati o nečemu što se njih i te kako tiče jedino oni koji žive u Srbiji, oni koji su dakle ostali u istoj državi, samo su u drugoj republici.

5. Da nije možda, g. Vasiću, to moralni i politički skandal: zabraniti nekome ko ima državljanstvo jedne republike (države članice, sad svejedno) da i on odlučuje koja će to, i kakva, biti država čiji je on član, i da li će odjednom postati stranac u svojoj zemlji (jer mi smo, ipak, i dalje jedna zemlja, zar ne)?

Ukratko bih pomenuo samo još neke od „uglova ove priče“.

6. Da crnogorskim državljanima koji žive u Srbiji treba omogućiti da se izjasne o pitanju nezavisnosti svoje države ne smatra samo vlada, nego i predsjednik Srbije Boris Tadić.

7. Šta o svemu tome kaže Ustavna povelja, koja je „najviši pravni akt“ naše zajednice?

8. Ko je glasao na nedavnim referendumima u Francuskoj, Holandiji i Italiji, svi državljani, ili neko drugi?

9. Koliko je moralno ne samo ignorisati mišljenje većine od 260.000 svojih državljana (a u samoj državi živi oko 650.000 ljudi), nego većinu njih (većinu od tih 260.000) proglašavati, direktno ili indirektno, nepoželjnim, retrogradnim, izdajnicima čak, a pružati neograničen prostor samo onima među njima koji propagiraju odvajanje? (By the way, koliko je tek to moralno – biti crnogorski državljanin u Srbiji i zalagati se za odvajanje Crne Gore?)

10. Osjećate li izvjesnu mučninu kada, ako, prelistate crnogorsku stampu ili bacite pogled na crnogorske elektronske medije i vidite način na koji se… znate na sta mislim.

Volio bih da ovo shvatite kao dobronamjerne napomene vjernog, kako se to kaže, čitaoca „Vremena“ iz Crne Gore, kome je „Vreme“ u proteklim godinama puno puta pružilo nadu i utjehu.

Reakcije:Srđan Novakov
Milivoje Radaković
Pavle Vesić
svi broj 757

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure