img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crkva i zakoni

31. avgust 2005, 18:42 Zoran Veljović, arhitekta, elektronskom poštom
Copied

"Retro u modi"; "Vreme" br. 764

Tekst Zorana Majdina baca dosta svetla na crkveno pravoslavno graditeljstvo na početku XXI veka. Ovde će biti reči o nekim postavkama koje se mogu sagledati u drugom svetlu, za razliku od stava Z. M.

„…prvo se osveštavaju temelji, a kasnije završena crkva.“

Ovo utemeljeno crkveno pravilo Pravoslavna crkva je grubo narušila postavljanjem „konzerve-karikature“ – nazovi crkve na Rumiji. Ovaj surogat nema temelje pa zato oni nisu ni mogli biti osveštani. Umesto temelja, „konzerva“ je u donjem pojasu povezana nekakvom šasijom, mnogo slabijom i neuglednijom od svake kamionske šasije. Dalje, po svom sastavu a po kanonima crkve, „konzerva“ na Rumiji nije crkva. U najboljem slučaju može da bude kapela! „Ipak je osveštana.“

I nikom ništa! Niko se iz crkvenih redova nije pobunio, kritikovao, stavio primedbe, a ukoliko je takvih primedbi i bilo, to nije doprlo do javnosti. Znači, sve se odigrava u zatvorenom krugu Crkve. Kako gazda kaže!

Zanimljivo je da se prilikom nastavka gradnje hrama Svetog Save jedno vreme vodila žučna diskusija o tome da li je ovaj ili onaj elemenat „po kanonu“ ili ne. Potezala su se pitanja „romanske arhitekture“, „autentičnosti izvornih planova“ i druga. Ovo iznosim zbog toga da pokažem da Pravoslavna crkva dozvoljava sebi da se ponaša mimo svojih proklamovanih pravila: u jednom slučaju „cepa dlaku na dvoje“, dok u drugom proglašava objekat za crkvu koji to ne može da bude po tim istim, crkvenim pravilima.

„… Srpska pravoslavna crkva nije toliko konzervativna…“

Ovu ocenu Z. M. je potkrepio fleksibilnošću crkve u arhitekturi pravoslavnih objekata. Ova ocena bila bi valjana samo u slučaju da se Pravoslavna crkva odrekne svojih kanona. Da suštinski bude fleksibilna. Ne, Crkva se kanona ne odriče, već svoje kanone ne poštuje. Iz tog nepoštovanja svojih, crkvenih kanona Z. M. izvlači gornji zaključak, što je potpuno pogrešno, površno posmatranje suštine.

„… širom Srbije izgrađeno je nekoliko stotina crkava…“

Za izgradnju ovih crkava potrošeno je više novaca nego što je potrebno za završetak radova na hramu Svetog Save. S jedne strane Crkva apeluje na pomoć za izgradnju hrama, a s druge gradi, znači troši novce, na nekoliko stotina crkava. O čemu se radi?

U našoj zemlji postoji Zakon o planiranju i izgradnji. Odnosi se na sve objekte koji se grade. Nije potrebno naglašavati da se poštovanje ovog Zakona odnosi na sigurnost ljudi koji će koristiti novi objekat. Po Zakonu, koji važi za sve, na kraju radova predviđa se izlazak Komisije za tehnički pregled, izdavanje upotrebne dozvole za izgrađeni objekat i tako redom, do predviđenih krivičnih sankcija. (Član 149)

Za Pravoslavnu crkvu ovaj Zakon ne važi: gotovo svi novoizgrađeni crkveni objekti stavljeni su u upotrebu bez izlaska Komisije za tehnički pregled, bez izdavanja upotrebne dozvole…

Ovde se postavlja i drugo pitanje: ako se objekat koristi bez upotrebne dozvole, šta radi komunalni inspektor, šta radi predsednik opštine, šta radi resorni ministar, šta radi javni tužilac i tako redom? U uređenoj zemlji, a očigledno je da mi ne spadamo u taj spisak zemalja, takvo ponašanje bilo koga koji gradi novi objekat nije dopušteno. Kod nas Crkva ima pravo da ne poštuje zakone sopstvene zemlje. Ko to odobrava?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure