img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nada Sekulić

Čaršijska krčma

29. мај 2003, 20:36 Nada Sekulić, Novi Sad
Copied

"Prvi mačići"; "Vreme" br. 645

Novinar Cerović, analitičar državnih prilika i još više neprilika u svom pamfletu „Prvi mačići“ (pretpostavljam naručenom, jer tako to beogradska čaršija počinje sa hajkama – mi Vojvođani bar tu praksu beogradske čaršije sa kraja osamdesetih godina dobro pamtimo a posledice i danas osećamo) doslovce kaže: „ali za Nenada Čanka lično nemam više ni dana strpljenja“.

Za čitaoce „Vremena“ koji nisu pročitali taj pamflet moram pojasniti da je Cerović čuo i ono što Čanak nije izgovorio pa je iskonstruisao monstruoznu priču u stilu nadaleko čuvene rubrike lista „Politika“ „Odjeci i reagovanja“.

Gospodin Čanak je sasvim iskreno i pošteno rekao da poznaje Nenada Opačića još iz vremena održavanja mitinga opozicije, jer je Opačić Nenad sa svojim momcima iz Veternika obezbeđivao te mitinge tako da se u gradovima Pokrajine nisu događali incidenti na tim mitinzima. Inače sa poslovima koje je obavljao Opačić Nenad, nikad nije imao nikakve veze niti je bliže znao kakvi su to poslovi. (Nenad Opačić je u ponovnom suđenju u Novom Sadu osuđen na četiri i po godine zbog prodaje 50 grama heroina a od 25. februara 2003, znači pre početka akcije MUP-a Srbije „Sablja“, nalazi se u zatvoru pod sumnjom da je organizovao i učestvovao u otmici jednog građanina – to činjenično stanje Cerović bi morao da zna i mislim da je i znao, ali mu nikako nije palo na pamet da to obelodani.)

Otkrivanje kriminalnih poslova pojedinaca i grupa isključivo je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Da je Ceroviću stalo do istine, morao je, a može i danas, da se obrati još neotpuštenim generalima i drugim funkcionerima i operativcima kako DB-a, danas BIA, tako i MUP-a Srbije, samom ministru, zatim istražnim sudijama, javnim tužiocima te sudijama ostalih u službi i posle pada Miloševićeve diktature sa jednostavnim a bitnim i jedino mogućim pitanjem: šta je, da li je i zašto nije ništa preduzimano protiv članova surčinsko-zemunskog klana i njihovih ogranaka po gradovima Srbije i Vojvodine. O njima je nesumnjivo postojala dobra i temeljna evidencija o imenima i poslovima kojima su se bavili, kao i o građanima i funkcionerima koji su s njima bliže kontaktirali. Zar je moralo da dođe do ubistva premijera pa da se krene u hapšenja. Da li je moguće da BIA nije među njima imala svog doušnika koji bi javio za pripremu atentata? (Pogotovu što se jedan neuspeli atentat već dogodio?)

Priča je za malu decu da su hapšenjem članova zemunsko-surčinskog klana u Srbiji iskorenjene korupcija, preprodaja droge, cigareta, belog roblja i dalja pljačka državne i nacionalne imovine novih „biznismena“.

Nadalje Cerović u svom pozivu na linč priziva „uvođenje sistemskog mehanizma koji bi omogućio momentalno uklanjanje iz političkog i javnog života osobe koja izgovori tako nešto“ („delikt mišljenja“). Prizivanje „sistemskog mehanizma“ za mene je priznavanje uvođenja diktature fašističke ili komunističke, ili pak povratka Miloševićevog sistema fizičkih likvidacija političkih protivnika i bliskih saradnika Familije, koji su od opljačkanog novca ovog naroda nešto više zadržali za sebe što su plaćali glavom.

Pišući dalje sledeću misao, Cerović u potpunosti razotkriva svoja ubeđenja i nazore te kaže: „poslednjih godina sve te državne teme, ambicije i pokreti nastali na teritoriji bivše Jugoslavije imali su jasnu kriminalnu pozadinu, svako narodno oslobođenje, otcepljenje, autonomija, emancipacija i odbrana ognjišta vodili su direktno do narkodilera, švercera i trgovaca belim robljem“.

Bivša Jugoslavija iz citata može biti samo bivša SFRJ jer tamo je došlo do pokreta građana za otcepljenje, u toj SFRJ sa hrlilo iz svih krajeva (što dobrovoljno što prisilnim mobilizacijama za „vojne vežbe“) radi zaštite srpskih ognjišta po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Iz napred iznesenog stav Cerovića je da su referendumi građana Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije da hoće svoju državu, a ne da žive pod čizmom satrapa Miloševića i njegovih: plaćenih mitingaša, novinara pljuvača svega što nije srpsko i pravoslavno, njegove državne bezbednosti, njegove policije, specijalaca-kriminalaca i na kraju njegove pročišćene vojske, njegove pljačke (upada u platni sistem SFRJ) imale su „kriminalnu pozadinu“ i „vodili direktno do narkodilera, švercera i trgovaca belim robljem“. Cerović ne spominje tajnu trgovinu oružja niti pak izvoz u zabranjene zemlje jer to su radili i rade njegovi iz Srbije, a kad su iz Srbije to su patriote, kao i patriote iz RS. Reči iz ovog citata „državne teme“, „autonomija“, mogle bi se odnositi na građane Vojvodine, ali samo za laike i neobrazovane. Podsećam da je borba građana Vojvodine za dobijanje autonomije stara više od 160 godina (što bi iole obrazovan novinar morao da zna ako već piše o toj temi), pa je neprimereno i uvredljivo tu upornu vekovnu borbu Vojvođana povezivati „sa petljanjem sa drogom“.

Ali, upravo današnja borba Vojvođana legalnim putem preko svoje Skupštine, da dobiju PUNU autonomiju, svakim danom je sve snažnija jer nećemo dozvoliti „kolumbizaciju“ Vojvodine ni dalju pljačku rezultata rada naših građana i imovine, koja je stvarana generacijama radom i samo radom (a ne pljačkom) svih građana Vojvodine.

I zato vam poručujem, Ceroviću, nemojte brinuti i nemojte se kladiti; u Vojvodini i dalje postoje građanski red, pristojnost i svest, čije postojanje nije, ne može i ne sme biti predmet klađenja nigde u normalnim građanskim sredinama i državama osim, naravno, u beogradskoj čaršijskoj krčmi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure