img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nada Sekulić

Čaršijska krčma

29. мај 2003, 20:36 Nada Sekulić, Novi Sad
Copied

"Prvi mačići"; "Vreme" br. 645

Novinar Cerović, analitičar državnih prilika i još više neprilika u svom pamfletu „Prvi mačići“ (pretpostavljam naručenom, jer tako to beogradska čaršija počinje sa hajkama – mi Vojvođani bar tu praksu beogradske čaršije sa kraja osamdesetih godina dobro pamtimo a posledice i danas osećamo) doslovce kaže: „ali za Nenada Čanka lično nemam više ni dana strpljenja“.

Za čitaoce „Vremena“ koji nisu pročitali taj pamflet moram pojasniti da je Cerović čuo i ono što Čanak nije izgovorio pa je iskonstruisao monstruoznu priču u stilu nadaleko čuvene rubrike lista „Politika“ „Odjeci i reagovanja“.

Gospodin Čanak je sasvim iskreno i pošteno rekao da poznaje Nenada Opačića još iz vremena održavanja mitinga opozicije, jer je Opačić Nenad sa svojim momcima iz Veternika obezbeđivao te mitinge tako da se u gradovima Pokrajine nisu događali incidenti na tim mitinzima. Inače sa poslovima koje je obavljao Opačić Nenad, nikad nije imao nikakve veze niti je bliže znao kakvi su to poslovi. (Nenad Opačić je u ponovnom suđenju u Novom Sadu osuđen na četiri i po godine zbog prodaje 50 grama heroina a od 25. februara 2003, znači pre početka akcije MUP-a Srbije „Sablja“, nalazi se u zatvoru pod sumnjom da je organizovao i učestvovao u otmici jednog građanina – to činjenično stanje Cerović bi morao da zna i mislim da je i znao, ali mu nikako nije palo na pamet da to obelodani.)

Otkrivanje kriminalnih poslova pojedinaca i grupa isključivo je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Da je Ceroviću stalo do istine, morao je, a može i danas, da se obrati još neotpuštenim generalima i drugim funkcionerima i operativcima kako DB-a, danas BIA, tako i MUP-a Srbije, samom ministru, zatim istražnim sudijama, javnim tužiocima te sudijama ostalih u službi i posle pada Miloševićeve diktature sa jednostavnim a bitnim i jedino mogućim pitanjem: šta je, da li je i zašto nije ništa preduzimano protiv članova surčinsko-zemunskog klana i njihovih ogranaka po gradovima Srbije i Vojvodine. O njima je nesumnjivo postojala dobra i temeljna evidencija o imenima i poslovima kojima su se bavili, kao i o građanima i funkcionerima koji su s njima bliže kontaktirali. Zar je moralo da dođe do ubistva premijera pa da se krene u hapšenja. Da li je moguće da BIA nije među njima imala svog doušnika koji bi javio za pripremu atentata? (Pogotovu što se jedan neuspeli atentat već dogodio?)

Priča je za malu decu da su hapšenjem članova zemunsko-surčinskog klana u Srbiji iskorenjene korupcija, preprodaja droge, cigareta, belog roblja i dalja pljačka državne i nacionalne imovine novih „biznismena“.

Nadalje Cerović u svom pozivu na linč priziva „uvođenje sistemskog mehanizma koji bi omogućio momentalno uklanjanje iz političkog i javnog života osobe koja izgovori tako nešto“ („delikt mišljenja“). Prizivanje „sistemskog mehanizma“ za mene je priznavanje uvođenja diktature fašističke ili komunističke, ili pak povratka Miloševićevog sistema fizičkih likvidacija političkih protivnika i bliskih saradnika Familije, koji su od opljačkanog novca ovog naroda nešto više zadržali za sebe što su plaćali glavom.

Pišući dalje sledeću misao, Cerović u potpunosti razotkriva svoja ubeđenja i nazore te kaže: „poslednjih godina sve te državne teme, ambicije i pokreti nastali na teritoriji bivše Jugoslavije imali su jasnu kriminalnu pozadinu, svako narodno oslobođenje, otcepljenje, autonomija, emancipacija i odbrana ognjišta vodili su direktno do narkodilera, švercera i trgovaca belim robljem“.

Bivša Jugoslavija iz citata može biti samo bivša SFRJ jer tamo je došlo do pokreta građana za otcepljenje, u toj SFRJ sa hrlilo iz svih krajeva (što dobrovoljno što prisilnim mobilizacijama za „vojne vežbe“) radi zaštite srpskih ognjišta po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Iz napred iznesenog stav Cerovića je da su referendumi građana Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije da hoće svoju državu, a ne da žive pod čizmom satrapa Miloševića i njegovih: plaćenih mitingaša, novinara pljuvača svega što nije srpsko i pravoslavno, njegove državne bezbednosti, njegove policije, specijalaca-kriminalaca i na kraju njegove pročišćene vojske, njegove pljačke (upada u platni sistem SFRJ) imale su „kriminalnu pozadinu“ i „vodili direktno do narkodilera, švercera i trgovaca belim robljem“. Cerović ne spominje tajnu trgovinu oružja niti pak izvoz u zabranjene zemlje jer to su radili i rade njegovi iz Srbije, a kad su iz Srbije to su patriote, kao i patriote iz RS. Reči iz ovog citata „državne teme“, „autonomija“, mogle bi se odnositi na građane Vojvodine, ali samo za laike i neobrazovane. Podsećam da je borba građana Vojvodine za dobijanje autonomije stara više od 160 godina (što bi iole obrazovan novinar morao da zna ako već piše o toj temi), pa je neprimereno i uvredljivo tu upornu vekovnu borbu Vojvođana povezivati „sa petljanjem sa drogom“.

Ali, upravo današnja borba Vojvođana legalnim putem preko svoje Skupštine, da dobiju PUNU autonomiju, svakim danom je sve snažnija jer nećemo dozvoliti „kolumbizaciju“ Vojvodine ni dalju pljačku rezultata rada naših građana i imovine, koja je stvarana generacijama radom i samo radom (a ne pljačkom) svih građana Vojvodine.

I zato vam poručujem, Ceroviću, nemojte brinuti i nemojte se kladiti; u Vojvodini i dalje postoje građanski red, pristojnost i svest, čije postojanje nije, ne može i ne sme biti predmet klađenja nigde u normalnim građanskim sredinama i državama osim, naravno, u beogradskoj čaršijskoj krčmi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure