img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evica Busarac

Budžet i bolest

02. децембар 2004, 13:35 sociolog Evica Busarac, izvršna dir. NVO-a Hjuman urban net
Copied

"Svetska, a naša tužna priča"; "Vreme" br. 725

U civilnom sektoru radim 12 godina. Odskora sam osnovala NVO Hjuman urban net, koji se bavi problemima socijalne isključenosti i kršenjem ljudskih prava ranjivih grupa; tako sarađujemo i sa stranim fondacijama koje se bave zdravstvom i socijalnim problemima (Svetska banka). Sticajem okolnosti, veoma sam upućena u prisustvo Globalnog fonda, ali i u sve javne i zakulisne radnje oko osnivanja Nacionalne strategije i CCM-a.

Slažem se u potpunosti sa svim izjavama Omladine Jazasa (Stojičić, Boras), a posebno sa konstatacijom da je Ekonomski institut „preuzeo“ čitavu priču, naročito od kada je otišla gđa Gordana Matković. Dodala bih i da prevencija, edukacija, destigmatizacija, a posebno finansije i predlozi projekata treba da budu JAVNA, TRANSPARENTNA i dostupna stvar, naročito za zainteresovane NVO-e, a ne da se skoro sve krije od javnosti.

Svedoci smo nečega što se uveliko događa iza leđa, kao u vreme pre 2000. ili u vreme najvećeg samovlašća bivšeg režima.

Gđa Ljiljana Pejin je, pretpostavljam, dobar ekonomista, ali očigledno ne poznaje ljudska prava, a pogotovu ne poznaje NVO, tj. treći sektor.

Human rights se ne mogu naučiti na jednoj edukaciji u Sofiji i na još nekoliko lokalnih edukacija u Hajat Ridžensiju. To se uči godinama kroz praksu. U kratkom razgovoru sa Lj. Pejin, jasno mi je dala do znanja da joj je deo priče o human rights nepoznanica i da nema nameru da se bavi ljudskim pravima. Za Ekonomski institut je čitav korpus ljudskih prava na kome se temelji civilni sektor i politika EU-a nebitan, a na sve akcije se gleda kao na čist biznis, manje ili više profitabilan!

Takva osoba, koja mi je čak vrlo simpatična, ali nema kompletan uvid u sve potrebne komponente da bi se priča iznela kvalitetno, ne može biti kompetentna da bude project coordinator, ni po znanju ni po obrazovanju ni po vokaciji, već samo može da se bavi budžetiranjem.

Ekonomski institut se, dakle, bavi samo finansijama i, naravno, pravi strašne, katastrofalne greške, čiju cenu još ne znamo, ali je svakako plaćaju bolesnici i najugroženiji! EI-u naravno treba pomoć, ali je oni odbijaju.

Zamislite eksperta iz SAD, Pariza, Berlina, kad mu se predstave računovođe i/ili pravnici i/ili ekonomisti kao vođe projekta, a on očekuje da govori o npr. destigmatizaciji HIV pozitivnih. On će otići sa doživljajem „zone sumraka“. Više stranih donatora direktno su nam rekli, glede načina vođenja strategije protiv širenja HIV/side, „liči mi da se ovde zapravo ništa ne radi, a novac je zarobljen dve godine“. Često nam kažu: „Dok pravnici i ekonomisti budu vodili strategiju zemlje u zdravstvu – Srbija je sve dalje od EU-a, to je multidisciplinarni projekat, a ne bankarsko-pravnički.“

Tim koji je u Komisiji uglavnom je izopšten, marginalizovan i sveden na nivo držanja tribina po unutrašnjosti. Vrhunski stručnjak evropskog glasa dr Đorđe Jevtović, koji s malim timom od troje ljudi jedino nešto konkretno radi tj. jedini leči zaražene HIV-om, nema novca ni za testove, reagense, a o istraživanjima da i ne govorimo. Drugi članovi Komisije samo statiraju – to je činjenica!!!

Rečenica koju je Ljiljana Pejin izgovorila u prošlom broju „Vremena“ a glasi: „Kriterijumi za izbor primaoca novca bili su izuzetno visoki, a Institut ima veliku organizaciju, računovodstvo, reputaciju, iskustvo s projektima iz zdravstva“, vrlo je diskutabilna i ne bih se složila sa njom.

U periodu eksplozije HIV-a u Francuskoj, oni koji su se bavili mehanizmom računovodstva i finansijama uvek su bili i treba da budu u drugom planu; tako je bilo u svim evropskim zemljama i tako će biti; dakle, tehničko osoblje i finansijski menadžment ne može biti istovremeno i rukovodeće osoblje.

Kod nas se događa obrnuto: finansijski menadžment, sa velikim uplivom G17 plus, onaj je koji vodi sve poslove na pomenutu temu. Tako smo dobili nekompetentnu, malo priučenu, ovlaš informisanu, „think-tank“ deo organizacije za zdravstvena pitanja HIV/side, zavisnosti, za tuberkulozu i malariju. Ekonomski institut (a unutra sve bankari, ekonomisti, računovođe, pravnici) samoproglasili su se i nametnuli kao sertifikovani za sve.

NVO-i koji su dobili (ili će da dobiju) projekte su neorganizovani, nekompetentni, ad hoc stvoreni. Nema kontrole tokova novca!

Najgore je što je to sve deo slike Srbije i Crne Gore.

Monitoring širenja HIV/side treba da se poveri psiholozima, psihosocijalnim stručnjacima, sociolozima, vrhunskim epidemiolozima, biohemičarima, mikrobiolozima i brojnim NVO-ima koje se bave baš tom temom i čije su iskustvo i obrazovanje na vrlo visokom nivou. To treba da bude međusektorski rad, a ne administrativno-bankarski.

Dakle – treba da bude obrnuto: Komisija za Nacionalnu strategiju treba da daje naloge Ekonomskom institutu, a ne Ekonomski institut da netransparentno raspolaže novcem – raspodeljujući ga po poluprivatnim, „nemuštim“, svakako netransparentnim vezama, tipičnim za srpski palanački mentalitet, koji je navikao da nikome ne polaže račune.

Uskoro ćemo se možda baviti otkrivanjem šta se zapravo dešavalo i dešava u EI-u. U pitanju je ogroman novac – više od šest miliona evra. Pitamo se šta je urađeno od tog novca – osim deljenja kondoma? Vidimo da su i kondomati ocenjeni kao komplikovani, „jer ko će novac da uzima od prodaje kondoma iz kondomata“. (Lj. Pejin, „Vreme“ br. 725)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure