img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bolonjska deklaracija i Srbijankin zakon

25. septembar 2003, 15:00 Prof. dr Vera Kovačević-Vujčić, Fakultet organizacionih nauka, član Nastavno-naučnog veća Univerziteta u Beogradu
Copied

"Ulaz u prostor"; "Vreme" br. 662

Iako Srbija i Crna Gora tek ovih dana potpisuje Bolonjsku deklaraciju, prednacrt novog zakona o visokom obrazovanju već je na javnoj diskusiji, koja traje od 1.9. do 1.10.2003. Uprkos „snažnom protivljenju akademskog sveta“ zakonskim rešenjima, u medijima nema pokušaja da se ozbiljnije analiziraju razlozi za protivljenje. Ovih dana odvijaju se burne rasprave na fakultetima Univerziteta u Beogradu, na kojima je postojeći prednacrt okarakterisan kao suštinski neprihvatljiv i pravno neupotrebljiv tekst, ali o tome nema ni reči u javnosti. Sudeći po vašem tekstu, radi se o konzervativizmu Univerziteta, koji sebe vidi kao „telo izvan banalnosti tržišta“. Stvari, međutim, ne stoje tako. Univerzitet u Beogradu i fakulteti u njegovom sastavu prihvataju smernice Bolonjske deklaracije, ali ne mogu i ne smeju da prihvate brzoplete zakone, koji u potpunosti negiraju tradiciju i stvaraju haos u kome je sve moguće. To Bolonjska deklaracija od nas ni ne traži. Ono što se traži jeste usklađivanje postojećeg sistema sa opštim postavkama u cilju stvaranja jedinstvenog evropskog obrazovnog prostora, i to u roku od sledećih šest godina. Nažalost, Ministarstvo obrazovanja i sporta, preko veoma upornog pomoćnika ministra Srbijanke Turajlić, insistira da se sporni prednacrt stavi u skupštinsku proceduru već u oktobru, kao da su svi rokovi već prošli. Sudeći po trenutnom stanju u parlamentu, veliki su izgledi da će zakon biti usvojen. A šta će on doneti? Evo samo nekih novina:

Položaj univerziteta i fakulteta unutar univerziteta. Osnovni nosioci visokog obrazovanja kod nas su fakulteti i njihova uloga i mesto u visokom obrazovanju su precizno definisani u svim dosadašnjim zakonima. U ovom prednacrtu fakulteti se skoro i ne pominju, osim što se u prelaznim odredbama predviđa da svim fakultetima u sastavu Univerziteta prestaje status pravnog lica najkasnije 2006. godine. Doduše, ostavlja se mogućnost da univerziteti osnivaju fakultete, pa čak i da im daju status pravnog lica, ali samo uz saglasnost Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje. Postojeći fakulteti u sastavu Univerziteta praktično se izjednačuju sa studijskim programima. Naime, u dosadašnjem zakonu univerzitet se definiše kao zajednica najmanje tri fakulteta, a u prednacrtu zakona izričito stoji da se status univerziteta može ostvariti sa najmanje pet akreditovanih studijskih programa za sticanje visokog obrazovanja iz najmanje tri različite oblasti. Zakon daje i vrlo diskutabilnu podelu na oblasti iz kojih se mogu predlagati studijski programi. S druge strane, pojam studijskog programa može se identifikovati i sa pojmom odseka na pojedinim fakultetima, odnosno sa nastavnim planovima odseka, što stvara potpunu i nepotrebnu konfuziju. Dosadašnja uloga fakulteta i univerziteta krajnje se relativizuje i činjenicom da prednacrt zakona predviđa da se periodično, u intervalima od najduže pet godina, obavlja ponovna akreditacija studijskih programa i visokoškolskih ustanova. Akreditaciju obavlja Komisija za akreditaciju koju imenuje Nacionalni savet. Novi studijski programi takođe se mogu uvoditi samo uz akreditaciju. Davanje tako širokih ovlašćenja Nacionalnom savetu, telu od 15 članova, suštinski ograničava autonomiju univerziteta i njegov razvoj. Dosadašnja iskustva sa sličnim telima (Nacionalni savet za radio-difuziju) ukazuju na visok rizik takvog pristupa rešavanju problema u tako važnoj oblasti kao što je visoko obrazovanje.

Položaj fakulteta izvan univerziteta. Ove visokoškolske institucije, koje su dosad imale marginalnu ulogu u procesu visokog obrazovanja kod nas preimenuju se u visoke škole sa statusom pravnog lica, koje mogu obavljati sve delatnosti zaključno sa magistarskim studijama, što fakultete u sastavu univerziteta dovodi u potpuno podređen položaj.

Položaj viših škola. Po ovom prednacrtu više škole, koje su dosad bile dvogodišnje ili trogodišnje, prerastaju u visoke škole strukovnih studija, na kojima se osim osnovnih (3 godine) realizuju i poslediplomske specijalističke studije (2 godine). Pitanje osposobljenosti za takvu transformaciju treba da se reši akreditacijom.

Osnovne i poslediplomske studije. Visokoškolske osnovne studije dele se na akademske i strukovne, što je krajnje nejasna podela. Poslediplomske studije dele se na specijalističke, magistarske i doktorske studije. U skladu sa Bolonjskom deklaracijom, snižava se nivo stečenog znanja potrebnog za sticanje diplome osnovnih akademskih studija na najmanje 3, a najviše 4 godine. Praktično se izjednačavaju specijalističke i magistarske studije (zajedno sa osnovnim traju ukupno 5 godina). Devalvacija magistarskih studija vidi se i iz činjenice da se u prelaznim odredbama izjednačuje stečeno visoko obrazovanje u trajanju preko 4 godine sa stečenim obrazovanjem na magistarskim studijama.

Položaj asistenata i asistenata pripravnika. Predlaže se da se umesto sadašnjih asistenata pripravnika (izbor na 4 godine) angažuju na po godinu dana saradnici u nastavi iz redova studenata magistarskih ili specijalističkih studija, a da se izbor asistenata obavlja na 3 godine iz redova studenata doktorskih studija. Oba predložena rešenja apsolutno ne odgovaraju našim uslovima rada sa velikim brojem studenata, koji zahtevaju iskusne saradnike u nastavi. S druge strane, izvesno je da bi velika većina talentovanih mladih ljudi u takvim uslovima svoju egzistenciju tražila van univerziteta.

U postojećem prednacrtu zakona o visokom obrazovanju postoji još čitav niz krupnih promašaja. Oslušnite akademsku zajednicu, imaćete šta da čujete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure