img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika i Hag

12. април 2001, 15:37 Stojan Cerović
Copied

"Zločin i kazna"; "Vreme" br. 535

U prošlom broju „Vremena“ gospodin Bogdan Ivanišević mi je opširno objasnio da su sve moje rezerve prema Haškom sudu sasvim neopravdane. Nije me ubedio. Uzimajući u zaštitu Haški sud od primedbe da tamo nije optužen nijedan Albanac, Ivanišević navodi nekoliko protivrečnih razloga. Prvo, taj sud već godinu dana skuplja dokaze i možda je nekog od Albanaca već tajno optužio; drugo, niko od njih nije mogao biti optužen pošto je mandat suda takav (obuhvata samo rat, tj. NATO intervenciju, a tada je jedino srpska strana počinila zločine); treće, kriva je srpska strana pošto nije sarađivala i nije ponudila dokaze…

Dakle, dve godine posle rata, na Kosovu, koje je pod međunarodnim protektoratom, haški istražitelji nisu mogli da pronađu nijedan dokaz jer niko od Srba nije prijavio ništa, ali je mogla biti podignuta optužnica protiv Miloševića i još nekoliko visokih funkcionera tokom bombardovanja kad niko nije mogao pouzdano znati šta se na Kosovu dešava, nego se licitiralo sa sto hiljada ubijenih civila.

Ivanišević nalazi da je moje podozrenje prema haškoj pravdi karakteristično za ovdašnje nacionaliste i valjda ne može da se načudi šta mi bi i kako sam uspeo da se inficiram tako kasno, kad je skoro svako već shvatio čemu vode nacionalističke gluposti. Tvrdi da su na Zapadu protivnici tribunala samo levi i desni ekstremisti. Ne bih u takve svrstao Amnesty International koji tvrdi da je NATO počinio ratni zločin gađanjem zgrade RTS-a.

Čini mi se da nije neophodno biti nikakav nacionalista (pa ni demokratski) da bi se uočilo kako je Haški sud (tačnije: politika tužilaštva) pod izvesnim uticajem jedne strane u sukobu u kojem su se desili zločini kojima se sudi. S druge strane, mislim da je neophodno da čovek zaista slepo veruje u sve što Zapad radi, da guta baš sve što mu se ponudi da bi se divio ovakvoj pravdi. Mnogo pametnog i čestitog sveta na Zapadu govori sa dosta cinizma o svojim vladama i političkim elitama, ali će zato neki od naših posmatrača kršenja ljudskih prava poverovati da je NATO zapravo humanitarna organizacija.

Ivanišević nije pominjao NATO i sigurno će smatrati da mu ovo podmećem, kao što je i on meni malo podmetnuo Srebrenicu i Foču, o kojima nisam i ne bih govorio. Takođe nisam i ne bih tvrdio da je gospođa Del Ponte (ili bilo ko drugi) srbomrzac. Taj rečnik nikad nisam koristio jer me ne zanima ko koga mrzi ili voli i jer verujem da to ništa ne objašnjava.

Verujem, inače, da je Tribunal sakupio impresivnu količinu materijala o ratnim zločinima, verujem i da je sama procedura zaista nepristrasna i, najzad, valja priznati da je to jedini sud koji se bavi ratnim zločinima. Da nema Haga, malo ko u bivšoj Jugoslaviji bi o tome uopšte govorio.

Problem je, međutim, politika tužilaštva koja, posebno u slučaju Kosova i NATO intervencije, vodi računa prvenstveno o interesima i potrebama Zapada (Amerike), a manje o stabilizovanju i popravljanju lokalnih prilika i odnosa. Problem je u suviše gruboj instrumentalizaciji Tribunala, u preteranim pritiscima i uslovljavanjima vezanim za odnos prema Tribunalu.

Ima još mnogo drugih problema vezanih za američku politiku oko Haškog suda o čemu je g. Ivanišević, sedeći u Njujorku, morao mnogo čuti, sve i da nije hteo. Biće, dakle, da on misli kako smo mi ovde dužni samo da uredno izvršavamo što se od nas zatraži, a kritike Tribunala i rasprave o američkoj politici mogu da se vode samo tamo.

Pa, što se mene tiče, na tako nešto nikad neću pristati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure