img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Amerika i Hag

12. април 2001, 15:37 Stojan Cerović
Copied

"Zločin i kazna"; "Vreme" br. 535

U prošlom broju „Vremena“ gospodin Bogdan Ivanišević mi je opširno objasnio da su sve moje rezerve prema Haškom sudu sasvim neopravdane. Nije me ubedio. Uzimajući u zaštitu Haški sud od primedbe da tamo nije optužen nijedan Albanac, Ivanišević navodi nekoliko protivrečnih razloga. Prvo, taj sud već godinu dana skuplja dokaze i možda je nekog od Albanaca već tajno optužio; drugo, niko od njih nije mogao biti optužen pošto je mandat suda takav (obuhvata samo rat, tj. NATO intervenciju, a tada je jedino srpska strana počinila zločine); treće, kriva je srpska strana pošto nije sarađivala i nije ponudila dokaze…

Dakle, dve godine posle rata, na Kosovu, koje je pod međunarodnim protektoratom, haški istražitelji nisu mogli da pronađu nijedan dokaz jer niko od Srba nije prijavio ništa, ali je mogla biti podignuta optužnica protiv Miloševića i još nekoliko visokih funkcionera tokom bombardovanja kad niko nije mogao pouzdano znati šta se na Kosovu dešava, nego se licitiralo sa sto hiljada ubijenih civila.

Ivanišević nalazi da je moje podozrenje prema haškoj pravdi karakteristično za ovdašnje nacionaliste i valjda ne može da se načudi šta mi bi i kako sam uspeo da se inficiram tako kasno, kad je skoro svako već shvatio čemu vode nacionalističke gluposti. Tvrdi da su na Zapadu protivnici tribunala samo levi i desni ekstremisti. Ne bih u takve svrstao Amnesty International koji tvrdi da je NATO počinio ratni zločin gađanjem zgrade RTS-a.

Čini mi se da nije neophodno biti nikakav nacionalista (pa ni demokratski) da bi se uočilo kako je Haški sud (tačnije: politika tužilaštva) pod izvesnim uticajem jedne strane u sukobu u kojem su se desili zločini kojima se sudi. S druge strane, mislim da je neophodno da čovek zaista slepo veruje u sve što Zapad radi, da guta baš sve što mu se ponudi da bi se divio ovakvoj pravdi. Mnogo pametnog i čestitog sveta na Zapadu govori sa dosta cinizma o svojim vladama i političkim elitama, ali će zato neki od naših posmatrača kršenja ljudskih prava poverovati da je NATO zapravo humanitarna organizacija.

Ivanišević nije pominjao NATO i sigurno će smatrati da mu ovo podmećem, kao što je i on meni malo podmetnuo Srebrenicu i Foču, o kojima nisam i ne bih govorio. Takođe nisam i ne bih tvrdio da je gospođa Del Ponte (ili bilo ko drugi) srbomrzac. Taj rečnik nikad nisam koristio jer me ne zanima ko koga mrzi ili voli i jer verujem da to ništa ne objašnjava.

Verujem, inače, da je Tribunal sakupio impresivnu količinu materijala o ratnim zločinima, verujem i da je sama procedura zaista nepristrasna i, najzad, valja priznati da je to jedini sud koji se bavi ratnim zločinima. Da nema Haga, malo ko u bivšoj Jugoslaviji bi o tome uopšte govorio.

Problem je, međutim, politika tužilaštva koja, posebno u slučaju Kosova i NATO intervencije, vodi računa prvenstveno o interesima i potrebama Zapada (Amerike), a manje o stabilizovanju i popravljanju lokalnih prilika i odnosa. Problem je u suviše gruboj instrumentalizaciji Tribunala, u preteranim pritiscima i uslovljavanjima vezanim za odnos prema Tribunalu.

Ima još mnogo drugih problema vezanih za američku politiku oko Haškog suda o čemu je g. Ivanišević, sedeći u Njujorku, morao mnogo čuti, sve i da nije hteo. Biće, dakle, da on misli kako smo mi ovde dužni samo da uredno izvršavamo što se od nas zatraži, a kritike Tribunala i rasprave o američkoj politici mogu da se vode samo tamo.

Pa, što se mene tiče, na tako nešto nikad neću pristati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure