Program Vladimira Putina

13.jun 2012. Priredio: Milan Milošević

Rusija i svet koji se menja

Obrisi politike Vladimira Putina u trećem predsedničkom mandatu: EU, Unija Evrope i Nova Azija, pregovori o vizama, Južni tok i Treći energetski paket, Arapsko proleće i istiskivanje ruskih kompanija, Kina, Indija, BRIKS...

Istočno ognjeno leto 2010.

11.avgust 2010. Milan Milošević

Rusija gori, Moskva kašlje

Oblak dima dug 3000 kilometara nad Rusijom zahvaćenom najvećom vrućinom u poslednjih 130 godina, tokom koje je izbilo 21.692 požara. Putin zabranio izvoz ruskog žita

Bivše sovjetske republike

21.decembar 2005. Boris Varga

Rusija–Amerika – za sada nerešeno

U drugoj polovini 2005. godine Rusija je organizovala, prve u istoriji, vojne manevre sa Kinom, potpisala ugovor o eksportu gasa sa Nemačkom i najavila njegovo poskupljenje, što je revolucionarno raspoložene lidere bivših sovjetskih republika ponovo vratilo u naručje "majke Rusije"

Pravoslavna geopolitika (2)

20.jul 2005. Pavle Rak

Rusija, prestol božji

"Veličina i moć SSSR kao geopolitičkog naslednika Ruske Imperije je posle Drugog svetskog rata bezuslovno porasla do neviđenih razmera. Unutar vladajuće elite, međutim, i dalje je tekla borba na život i smrt između ‘nacionalista’ i ‘kosmopolita’. Frakciju ‘slovenofila’ u to vreme predvodio je Ždanov."

01.jun 2005. Vukašin Mitrović, elektronskom poštom

Zaboravljena Borusija

"Ruska ofanziva"; "Vreme" br. 751

Knjige - Deca Putina

01.jun 2005. Teofil Pančić

Najmračnija Rusija

Deca Putina, knjiga Ane Uzelac, serija je obimnih, nedovoljno je precizno reći reportaža: pre će biti dobro prostudiranih features, istraživačkih poduhvata na živom, pulsirajućem tkivu jeljcinovske i (pre svega) putinovske Rusije

Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope

31.jul 2024. Milan Milošević

Srebrni pehar vodonoše Spiridona Luisa, prvog maratonca

Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratona na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani

Na današnji dan

28.jul 2024. Filip Švarm

Zbog čega je počeo Prvi svetski rat i šta nam to danas govori

Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije