Sastavljanje vlade
Trnovit put ka Nemanjinoj 11
Najava nove vlade, rituali osporavanja, stari-novi obrti. Šta čeka novu vladu
Najava nove vlade, rituali osporavanja, stari-novi obrti. Šta čeka novu vladu
Pošto su najveći deo onoga što je privatizovano i što treba privatizovati stvorili penzioneri, bilo bi pravedno da su tu imovinu oni prodavali i da sada traže ubrzanu prodaju i javnog sektora. A kada bi je prodavali, pretpostavka je, manje bi glasali protiv tranzicije
Velika drama oko toga što će opozicioni socijalisti odlučiti ko pravi vladu, kao da je to neki presedan: od 1990. do 2000. oni su samo dve godine vladali sami
Dačićeva odgovornost nije srazmerna podršci koju uživa. Na pleća mu je svaljen teret koji bi teško izneo i neko ko je osvojio mnogo više od 313.896 glasova i za odluku, ovakvu ili onakvu, mora imati jako pokriće i partnera koji će funkcionalno uvažiti Dačićevu tešku poziciju
U okviru realizacije multimedijalnog tematskog projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. Pukovnik JNA penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske i vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi Milan Gorjanc, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić govorili su o reformisanju vojski svojih država, o političkim okolnostima tokom kojih su te reforme vršene i o njihovim rezultatima. Učesnici okruglog stola su odgovorili i na to koliko su organizovane oružane snage zemalja iz kojih dolaze, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, koliko je njihovo učešće u mirovnim misijama, kakva je njihova sadašnja i koji su pravci njihove buduće međusobne saradnje. U ovom broju objavljujemo nastavak razgovora, posvećen pitanjima međunarodne saradnje i socijalnog položaja vojnika novih armija bivše Jugoslavije
U okviru projekta "Nove vojske bivše Jugoslavije", "Vreme" je 15. maja organizovalo okrugli sto koji je okupio petoricu uglednih vojnih analitičara iz nekadašnjih jugoslovenskih republika. U razgovoru o reformisanju armija, političkim okolnostima u kojima su obavljene i rezultatima učestvovali su Milan Gorjanc, pukovnik JNA i penzionisani načelnik Centra vojnih škola Slovenačke vojske, vojni analitičar u slovenačkoj nezavisnoj štampi, njegov kolega iz Bosne i Hercegovine Ostoja Barašin, kao i vojni analitičari Igor Tabak iz Hrvatske, Aleksandar Radić iz Srbije i dopisnik "Vremena" iz Crne Gore Nikola Dončić. Učesnici okruglog stola govorili su i o organizaciji oružanih snaga, koliko su one strukturisane u odnosu na NATO standarde, o učešću u mirovnim misijama, o sadašnjoj i pravcima buduće međusobne saradnje. U ovom i narednom broju "Vreme" će objaviti najzanimljivije delove razgovora
Zahvaljujući naučnim otkrićima zajednica će uskoro pokloniti stanove svima koji su nepogrešivo bivali promašivani kad god su stambene jedinice padale sa neba
Preterana kolumnistička ocena glasila bi – neće biti smaka sveta, sve da i na svim nivoima vlasti pobedi koalicija Koštuničinih radikala, Šešeljevih radikala i neradikalnog Dačića s dve pratilje, mada mislim da su oni gore rešenje za oba nesporna cilja nacionalne politike
Vojska Srbije uživa visoko poverenje građana, uprkos neslavnim ratovima u prvoj polovini devedesetih i političkoj nestabilnosti koja usporava njenu transformaciju
Od svih vojski koje su nastale raspadom zajedničke države, jedna je ipak malo jednakija od drugih: današnja Vojska Srbije u znatno većoj meri polaže pravo na nasleđe Jugoslovenske narodne armije od svojih posestrima u drugim republikama bivše Jugoslavije. Iako je vojska, kao i sve ostale institucije u SFRJ, idealno trebalo da odražava multietnički i multicentrični karakter države, ona je u praksi ostala visoko centralizovana, a centar je, naravno, bio i ostao u Beogradu. Druge republike su dobile kasarne i skladišta, vazduhoplovne i mornaričke baze i znatan deo tehnike, ali Beogradu su ostali Generalštab, Ministarstvo odbrane, Akademija kopnene vojske, Vojnomedicinska akademija, ali i dobar deo kadrova koji ideološki i profesionalno nikako nisu mogli da se prilagode novim okolnostima. To nasleđe bivše JNA bilo je i ostalo težak teret pod čijom težinom Vojska Srbije i danas posrće
Vojska Srbije postoji manje od dve godine, otkako se Crna Gora izdvojila iz državne zajednice. Kao vojska Srbije poslednji put je učestvovala u Prvom svetskom ratu (1914–1918), potom samo u sastavu oružanih snaga Kraljevine i dve-tri potonje Jugoslavije. Jugoslovensku narodnu armiju su početkom devedesetih godina nazivali "srbo-komunističkom" i "srbo-četničkom", ravnopravno i istovremeno. Vojska Srbije sada pokušava da se prilagodi novom vremenu