Rat u opoziciji pred izbore

14.februar 2018. Zora Drčelić

Trojanci i demokratska sačekuša

Možda se samo čini, ali izgleda da će na ovim izborima biti najviše režimski skrojenih lista, takozvanih trojanskih konja. Čini se da je optužba "radiš za Vučića" svoj vrhunac dobila u ovoj predizbornoj kampanji i da ćemo uskoro završiti i s tim. E sad, sem liste broj 12: Inicijativa Ne davimo Beograd – Ksenija Radovanović", svi ostali kandidati (sad ih je ukupno 15 objavio GIK) u nekom su trenutku optuživani da "rade za Vučića" ili su radili, ili imaju neki dil sa njim, ili su Vučić himself. Eno, pogledajte: Zavetnici, Zukorlić, Zelena stranka Srbije, DSS, Bastać, Šapić (pre intervjua u "Vremenu"), Tadića i Đilasa da ne pominjemo, dugo su obojica u čaršiji slovili za glavne "trojance", a na red je došao i Šutanovac

Srpsko i hrvatsko »pitanje«

07.februar 2018. Miloš Vasić

Rajcanje biračkog tela

Igra je postala providna i dosadna: jedne i druge podstaknemo da se posvađaju, a onda se pojavimo kao pomiritelji, "faktori mira i stabilnosti". Ako to neko još uzima ozbiljno i potresa se – neka mu bude

Uspomena – Mark E. Smit (1957–2018)

31.januar 2018. Dragan Ambrozić

Konačno dovoljno vremena za sebe

Mark E. Smit vodio je mančestersku grupu Fol do pre neki dan, kad nas je napustio u šezdesetoj godini. Zauvek će ostati kulturna ikona nadrkane prigradske i ulične Engleske

Davos

24.januar 2018. Milan Milošević

Nesigurno primirje globalista i protekcionista

U alpskom svratištu 0,001 odsto dobitnika globalizacije vlada dobro raspoloženje: zarade milijardera od 2010. rasle su po stopi od 13 odsto godišnje, a plate radnika po godišnjoj stopi od dva odsto, a i svetska ekonomija se nakon krize 2008. vraća u kolosek. MMF je 2017. izmerio rast globalnog BDP-a od 3,6 odsto – što mi u Srbiji nismo osetili

Iran

17.januar 2018. Momir Turudić

Kraj ili početak krize

Samo jedna stvar je izvesna dve nedelje posle završetka protesta u Islamskoj Republici: kada se Iran zatrese, podrhtava ceo svet, sa dobrim razlogom. Ova država je jedan od ključnih faktora ne samo za ono što se dešava na Bliskom i Srednjem istoku, već i mnogo šire. Vesti o demonstracijama u Iranu su sve ređe, ali Iran ostaje u fokusu svetskih medija

70 godina neidentifikovanih letećih objekata (NLO)

27.decembar 2017. Dragan Ambrozić

Ponovo o letećim tanjirima

Leto 1947. bilo je posebno po tome što su tada otkriveni „leteći tanjiri", ili su pak oni otkrili nas. U svom čuvenom svedočenju o letećim objektima nad planinom Rejnir, pilot Keneta Arnold daje ime ovom fenomenu tokom meseca juna, a već tokom jula desio se neobjašnjeni incident kad je nešto palo pored Rozvela. Činilo se da čovečanstvo nikad nije bilo bliže zvezdama, samo što su one bile te koje su se spustile na Zemlju

Intervju – Kokan Mladenović o intelektualcima i politici

13.decembar 2017. Ivana Milanović Hrašovec

Ne postoji limit hrabrosti

„Ako intelektualci ne reaguju, onda primitivci uzurpiraju sve poluge vlasti. Ako se pravimo da je sve svejedno, onda je normalno da te nakarade iz devedesetih sa biografijama koje nikome ne biste poželeli presvuku svoja peta, sedma, deseta odela, izgovaraju proevropske fraze i budu lideri i ove zemlje i regiona u kome živimo. U svetu moralnih ljudi, u svetu ljudi koji reaguju, tako nešto je apsolutno nedopustivo. Ali pošto su se svi povukli, onda je normalno da imamo celu plejadu polusveta koji uživa na vlasti u Srbiji"

Uspomena – Stevan Labudović (1927–2017)

06.decembar 2017. Mila Turajlić

Venčan sa kamerom

Rediteljka Mila Turajlić o Titovom snimatelju, junaku svog novog dokumentarnog filma Dosije Labudović, iza koga je ostala neispričana priča o rađanju Nesvrstanog sveta

Lisica i ždral

29.novembar 2017. Ljubomir Živkov

Nova kuća

Nije li odveć dugo prošlost bila naša kuća? Toliko je slavna i veličanstvena bila da smo je uvek voleli više od tadašnjosti (sadašnjosti), sad nam možda prvi put ne tako davna prošlost, u kojoj smo i sami bili hiperaktivni, postaje neprijatna

Intervju – dr Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

29.novembar 2017. Radmilo Marković

Agrokor kao sindrom burazerskog kapitalizma

Do ovog trenutka, prihvaćena su potraživanja od Agrokora u iznosu od 5,43 milijarde evra, a osporeno je 2,18 milijardi evra. A interes i kompanije i države i svih država u regionu jeste da se restrukturiranje izvrši što pre. Tada bi i "šišanje" poverilaca bilo manje. Svako razvlačenje postupaka i procesa, kada miruju potraživanja, i gde nema servisiranja obaveza zato što sudski procesi tek treba da se otvore, loši su za sve strane, to je praksa apsolutno pokazala. Otezanje u vezi sa tim sporovima prolongira servisiranje obaveza prema dobavljačima, onemogućava tim firmama kontinuirano snabdevanje i otvara mogućnost da dođe do zastoja u proizvodnji