Tradicija

15.septembar 2021. Milica Čubrilo Filipović

Čovek, zemlja, grožđe

Nedavna Krajinska berba bila je jedan od upornih pokušaja da se ožive Rajačke i druge pivnice Negotinske Krajine koje se nalaze na preliminarnoj UNESKO-voj listi Svetske kulturne i prirodne baštine

Klimatske promene – Cena prelaska na zelenu ekonomiju

08.septembar 2021. Bogdan Petrović

Fit za 55

Kako bi ispunila cilj o postizanju klimatske neutralnosti, Evropska komisija je predstavila ambiciozan plan pod radnim nazivom "Fit za 55". Namera EK je da se u EU do 2030. godine smanji emisija gasova koji podstiču efekat staklene bašte za 55 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, da bi se do 2050. godine postigla nulta emisija tih gasova. Plan, za sada, nailazi na veliki otpor, a ako se usvoji, određene promene neće zaobići ni Srbiju

Rudarenje kriptovaluta

08.septembar 2021. Dr Saša Marković

Posla ima, ko hoće da radi

Činjenica da bitkoin ne zavisi ni od jedne države čini ovu valutu neosetljivom na politička dešavanja. Bitkoin je, takođe, otporan na inflaciju, s obzirom da je unapred određen broj bitkoina koji će biti emitovan (21 milion i nijedan više). Ne treba zaboraviti ni sigurnost: učesnici u transakciji ne ostavljaju za sobom nijedan podatak koji bi kasnije mogao da bude zloupotrebljen

Umesto kolumne – Pula, pogled sa jednog balkona

18.avgust 2021. Goran Vojnović

Uspomene, pločnici i fleke od sladoleda

Naš redovni saradnik seo je da napiše kolumnu za "Vreme", ali... onda se kolumna "otela kontroli" i postala autobiografsko-putopisni esej o jednom gradu, o prošlosti i sadašnjosti, o pripadanju i stranstvovanju

Pad Avganistana

18.avgust 2021. Milan Milošević

Zemlja Ostavljenih na cedilu

Konačni kolaps dvadesetogodišnje zapadne misije u Avganistanu ličio je na američko povlačenje iz Sajgona, dan pošto su talibani u nedelju 15. avgusta ušli u glavni grad Kabul

Razglednica

18.avgust 2021. Robert Čoban

Kupelvizerov mir i Šerbedžijin nemir

Brioni su mir, čista voda, borova šuma, biciklima ideš sa plaže na plažu, ostaci rimskih vila, Kupelvizerova, Kohova i Titova zaostavština, pozorišne predstave svako veče, i neki fini ljudi svuda oko tebe

Tokio – Zatvaranje Olimpijskih igara

11.avgust 2021. Uroš Mitrović

Položen ispit

Nakon šesnaest dana takmičenja olimpijski plamen je ugašen. Japan je uprkos vanrednim okolnostima položio ispit, a Igre u Tokiju biće upamćene po novim tehnologijama, ali i odsustvu vidljive politizacije takmičenja

Japan – Hronika olimpizma, privrede i društva

04.avgust 2021. Milan Milošević

Brže, bolje, skuplje

Dosije o pet Olimpijskih igara, od kojih su jedne bile izgubljene u ratu, o japanskom privrednom čudu i "keiretsu" savezništvima kompanija, biznismena i državnih službenika, o tome kako je "Japan inc." 1980-ih godina izazivao u Americi onakve fobije kakve danas izaziva Kina, o piscu Jukiju Mišimi kao poslednjem samuraju, o spektaklu bez gledalaca na stadionu od japanskog kedra i ariša, a malo i o deforestaciji Bornea

Istočnoindijska kompanija i stvaranje modernog sveta (II)

28.jul 2021. Dragan Bisenić

Hobotnica korupcije i podmićivanja

Neravnoteža u trgovini bila je slična današnjoj. Evropska potražnja za kineskim čajem, svilom i porcelanom neprestano je rasla. Kina je bila relativno samodovoljna i skoro da nije bilo zahteva za evropskim robama. Taj disbalans je Britanija otklonila na jedinstven način – nametnula je Kini obavezu uvoza njenog opijuma koji se proizvodio u Indiji

Klimatske promene i trgovinski rat

21.jul 2021. Milan Milošević

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata

Istočnoindijska kompanija i stvaranje modernog sveta (I)

21.jul 2021. Dragan Bisenić

Seme globalnog kapitalizma

Stvaranje moderne Velike Britanije, SAD, Indije i Kine ima otisak prstiju Istočnoindijske kompanije. Bilo bi skoro nemoguće pratiti celokupno, pozitivno i negativno, nasleđe ove kompanije na stvaranje savremenog sveta. Direktnim mešanjem u tako mnogo različitih globalnih aspekata, pitanje nije "kako je Istočnoindijska kompanija promenila svet?" Ono bi trebalo da glasi "A kako nije?"