Gradovi

17.februar 2021. Jovan Kale Gligorijević

Jedna stara razglednica

Kako je kasnila okupacija jedan dan, san doktora Vorkapića, o Bangeji i drugim oriđinalima, o zmiji i ljubavnicima – anegdote o Kragujevcu u kome je pre 166 godina donet prvi srpski Ustav, što smo nedavno praznovali

Kultura sećanja – Kina pre 45 godina

10.februar 2021. Aleksandar Novačić

Noć kad je umro Mao

Dve i po hiljade kilometara od Pekinga, Deng Sjaoping je odložio karte i uzeo slušalicu u ruke: znao je ko ga zove. Te noći maršal Je Đijening je nekoliko puta prekidao Dengovu uobičajenu partiju karata. Ovog puta bio je kratak: "Umro je." Zavera za preuzimanje vlasti posle smrti Mao Cedunga ušla je u završnu fazu

Dijana Hrkalović, prilozi za biografiju

27.januar 2021. Slobodan Georgijev

Novi elementi u staroj priči

Miljenica tabloida i režima, žena koje su se plašili i drhtali na pominjanje njenog imena, svedena je za kratko vreme u tabloidnom ratu na ono što joj se dugo pripisivalo: osobu koja je izdala čoveka broj jedan. To ipak ne znači da će opet da nestane i kasnije se pojavi u nekoj boljoj inkarnaciji

Holokaust – Kupleraji u koncentracionim logorima

27.januar 2021. Ivan Ivanji

Dve do pet maraka za petnaest minuta seksa

Celokupna dostupna istina o jednom od najmračnijih perioda čovečanstva čak i kada je neprijatna neće oslabiti ideju antifašizma, ili relativizovati užas poznat pod nazivom "holokaust". Naprotiv, može samo da doprinese prosvetljenju i pročišćenju. Zato ne treba prećutkivati neugodnu činjenicu da su u koncentracionim logorima postojali kupleraji u kojima su logorašice bile prisiljene da privilegovanim logorašima pružaju seksualne usluge

Intervju – Dr Slavica Plavšić

20.januar 2021. Jovana Gligorijević

Zapamtimo ime svakog preminulog lekara

"Država i Krizni štab nisu sposobni da zaštite lekare i medicinsko osoblje od zaražavanja i zato se javnosti plasiraju razni izgovori i neistine. Ako pogledamo unazad, napravili su niz katastrofalnih grešaka od samog početka epidemije, čije ćemo posledice sagledavati još dugo"

EU i Velika Britanija – Odbrojavanje do Nove godine

23.decembar 2020. Bogdan Petrović

Srećan vam Bregzit

U trenutku slanja ovog teksta u štampu u utorak još je bilo neizvesno da li će između Velike Britanije i Evropske unije biti dogovoren sporazum o slobodnoj trgovini ili će se 1. janura 2021. razići bez ikakvog dogovora. Razlike između stavova su male, ali su sporna pitanja visoko politizovana

Rečnik 2020

23.decembar 2020. Zora Drčelić

Godina koju su pojeli virus i oni

Događaji u 2020. mogu se svesti na vodič kroz najfrekventnije termine i imena o kojima smo slušali ili čitali u medijima ili ih pretraživali na Guglu u proteklih godinu dana, zabrinuti za svoje zdravlje, vazduh koji dišemo i vodu koju pijemo. Ova godina je, kao nijedna pre, pokazala koliko su ugrožene naše osnovne ljudske potrebe. U godini koja će biti upamćena kao korona godina, većina reči je, nažalost, u vezi sa ovim virusom. Rečnik je, razume se, manjkav i nesavršen, a sigurno mu nedostaje i mnoštvo utisaka i raznoraznih smatranja koja su se, posebno u ovoj godini, istakla po insistiranju da svako mora da ih ima, o svemu, i još gore – da na osnovu toga neko nešto odlučuje

TV manijak

16.decembar 2020. Dragan Ilić

TV maske

Niko od učesnika rijalitija nema masku, niti postoji nagoveštaj držanja distance. Jasno vam je da praktično nije moguće sprečiti ulazak virusa u prostore rijalitija, ali se gledaocima neprekidno stvara iluzija da je rijaliti nekakva volšebna zona bez korone

Poljska – Demonstracije protiv zakona o abortusu

16.decembar 2020. Uroš Mitrović

Vlada na radost Vatikana

Poljska se suočava sa masovnim protestima i političkom krizom koju je potpalio izuzetno restriktivan zakon o abortusu. To nije jedina tačka poljskog razmimoilaženja sa shvatanjima većine članica Evropske unije, ali jasno simbolizuje ekstremni konzervativizam vlade u Varšavi iz koga proizilaze svi drugi problemi sa Briselom

Kosovsko društvo, o razgovorima (2)

16.decembar 2020. Jelena Jorgačević

Susreti na porušenim mostovima

Ko su ljudi koji se danas u oba dela Mitrovice trude da doprinesu razumevanju između zajednica? Čime su vođeni? Zašto to rade? Svesni su jednog – pomirenje može biti floskula iza koje se kriju kojekakvi interesi, a može biti i rad na razumevanju, delovanje, obostrani interes, davanje primera i pokušaj da se dočara kako je biti u cipelama onog drugog, uzimajući u obzir i juče i sutra