Afera globalnog prisluškivanja

Evropa u raljama Velikog brata

"Ledeno doba transatlantskih odnosa" posle otkrića da je američka NSA u Nemačkoj nadgledala oko 500 miliona komunikacionih veza mesečno. Preko programa "Tempora" tajna služba ima uvid u 85 odsto komunikacija unutar Britanije. Da li će "vavilonska e-biblioteka" u planinama Jute ugroziti trgovinske pregovore SAD–EU

Španski građanski rat u umetničkoj mitologiji

30.мај 2013. Muharem Bazdulj

Neman je pred vratima

Španski građanski rat poslednji je romantični rat u istoriji čovečanstva. Bio je to rat što je istovremeno bio i lokalni i globalni, ali ne zahvaljujući satelitskoj televiziji. Činilo se, naime, da od ishoda tog rata može da zavisi sudbina celog sveta. Ljudi koji su dolazili da se bore u internacionalnim brigadama nisu se borili samo za pravu stvar, borili su se i za sebe i svoju decu

40 godina od epidemije velikih boginja

14.март 2012. Jasmina Lazić

Upozorenje na koje niko nije obratio pažnju

Pune 42 godine verovalo se da je variola iskorenjena. Poslednji slučaj velikih boginja na našim prostorima zabeležen je 1930. godine. U martu 1972, međutim, bolest se vratila. Odnela je 40 života – 26 na Kosovu, sedam u Beogradu, pet u Novom Pazaru, jedan u Čačku i jedan u Ležimiru kod Sremske Mitrovice. Obolelo je 184 ljudi, od čega 32 u Beogradu

Portret savremenika – Borislav Milošević

27.април 2011. Momir Turudić

Stariji i uspešniji brat

Dok se Slobodan Milošević tek uspinjao putem klasičnog partijskog aparatčika, Borislav je već bio "neko". Porodični poznanici kažu da je prema Slobodanu imao neku vrstu očinskog stava čak i kada je on već postao predsednik Srbije, ali i da su odnosi među njima dugo bili hladni zbog Slobodanovog braka sa Mirjanom Marković

Intervju – Tarik Ali, pisac, levičar, aktivista

16.фебруар 2011. Vladimir Tasić

Demokratija i kapitalizam

"Elite u zemljama bivše Jugoslavije su veoma slične: korumpirane su i nemaju političkih principa. Desni centar ili levi centar, nebitno je. Postoji samo jedna vrsta političke zverke: neoliberalni političar koji gleda kako da uzme novac za sebe, za svoju porodicu, svoj klan, svoje kompanjone. To je savremena demokratija"

Arktik

06.октобар 2010. Slobodan Bubnjević

Rat za medveđu zemlju

Nakon kolonijalnih borbi u XIX veku i svetskih ratova u XX, skoro cela planeta je omeđena. To ne važi za Arktik, koji nikome nije bio naročito privlačan sve dok se nije ispostavilo da u svojoj utrobi skriva 90 milijardi barela nafte, pa sada devet zemalja pretenduje na delove večitog leda

Pogledi – Srbija i NATO

15.септембар 2010. Prof. dr Zoran Dragišić

Strateški dezorijentisana država

Pripadati Evropskoj uniji i istovremeno biti neutralan nije moguće. Naime, EU razvija vlastiti sistem bezbednosti, a u velikoj meri se oslanja na NATO, koji je još uvek jedini efikasan vojno-politički savez na planeti kome pripada većina članica EU

Izbori u SAD

29.октобар 2008. Duška Anastasijević

Haljine, nakit, recesija i rat

Posle kikseva u kampanji, opterećen Bušovom zaostavštinom, republikanac Džon Mekejn gotovo da nema šanse protiv demokrate Baraka Obame na predsedničkim izborima 4. novembra

Terorizam u pozorištu

28.новембар 2007. Ivan Medenica

Ljubav hladnija od kapitala

Sećanje na "nemačku jesen" iz sredine sedamdesetih godina prošlog veka i sve što je vezano za radikalnu levičarsku grupu "Bader-Majnhof", ove jeseni je u štutgartskom pozorištu artikulisano u ambicioznom višemesečnom pozorišnom projektu pod nazivom Poslednja stanica Štamhajm

Portret savremenika – Amfilohije Radović

26.новембар 2007. Momir Turudić

Ratnik u mantiji

Svi projekti za koje se Amfilohije zalagao prethodnih decenija neslavno su propali. Nestale su Republika Srpska i Republika Srpska Krajina, razišle su se Srbija i Crna Gora, rasplet na Kosovu se čeka. Svako bi se, pred takvim rezultatima, zapitao da li je negde pogrešio, ali se kod mitropolita Radovića ne primećuju skrušenost i preispitivanje

Spor oko raketa

28.фебруар 2007. Slobodan Bubnjević

Mlaka verzija hladnog rata

U pozadini sukoba oko američkih projektila u evropskoj zoni ruskog interesa nalazi se, uz vojno-strateška nadmudrivanja, tehnološki problem, ozbiljan koliko i da se jednim metkom pogodi fazan koji leti brzinom većom od 1600 kilometara na čas

Nauka

07.фебруар 2007. Slobodan Bubnjević

Povratak demona

Da li eksperimentalna realizacija stvorenja koje je pre 140 godina zamislio Džejms Klark Maksvel ugrožava neprikosnoveni Drugi princip termodinamike?

Špijunaža

15.новембар 2006. Miloš Vasić

Odlazak legende hladnog rata

Prošle nedelje umro je Markus Miša Volf, dugogodišnji šef istočnonemačke obaveštajne službe, izuzetno talentovan i sposoban operativac i organizator špijunskih operacija. Preživeo je hladni rat i pad Berlinskog zida uglavnom neoštećen, a umro je kao slobodan čovek. Sa njim je u istoriju otišla epoha velikih operacija, uzaludnih podviga i još uzaludnijih žrtava

I Kandahar i Hag

23.октобар 2003. Nenad Lj. Stefanović

Hladni tuš iz Haga

Nova optužnica iz Haga, činjenica da se ovde bliže izbori i sklonost glavne haške tužiteljice da listu optuženih koju povremeno dostavlja Beogradu pretvara u beskrajnu traku, učinili su da se politički rizik isporučivanja Hagu ponovo uvećava

Orvelova lista

18.септембар 2003. Prev. B.V

Brat velikog brata

Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme, razotkrio je svoju strast prema svojevrsnom lovu na komuniste: napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih redova i nesmotreno je predao u ruke tajnim agentima. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timothy Garton Ash daje jedno novo tumačenje Orvelove liste. "Vreme" će u ovom i naredna dva broja preneti ovaj tekst, zbog novog svetla koje baca na lik i delo slavnog pisca i esejiste

Raketni štit nepopularan (i) među saveznicima

06.јун 2001. Duška Anastasijević

Strategija na tri ćoška

Casus belli za novi hladni rat nije više Rusija, već upravo nuklearna tehnologija zemalja poput Severne Koreje, Iraka, Irana, Pakistana, sa kojima se, po mišljenju američke administracije, nikad ne zna

Nevesela humoreska

15.мај 2025. Nebojša Broćić

Kako smo se samoranjavali

Kratak, ponekad možda i crnohumoran prikaz istorijskih događaja i trenutaka kada smo nepogrešivo grešili u proceni, birali pogrešnu stranu ili sami sebi, neopravdano i ničim izazvano, činili stvari koje su nas dovde i dovele

Geopolitika

27.новембар 2024. Boško Jakšić

Bitka za Evroaziju

Sijeva Kina i Trampova Amerika imaju isti slogan: Učiniti Kinu ponovo velikom, odnosno Učiniti Ameriku ponovo velikom. Vašington, kao i Peking, želi kontrolu nad Evroazijom

Nuspojave

13.новембар 2024. Teofil Pančić

Zašto su bolji za gore (1)

Nekoliko dana pred prve izbore koje će dobiti, Tramp kaže: “mogao bih sada da ubijem čoveka nasred Pete avenije, i opet bih pobedio”. “Mi” se zgražavamo, ali nas pomalo i teši tolika njegova naivnost. On pobeđuje

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

31.јул 2024. Milan Milošević

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Duh vremena: Od buntovnika bez razloga do kulturne stagnacije

15.мај 2024. Milan Milošević

Mnogo strasti, a malo ljubavi u životu Marlona Branda, glumačke legende XX veka (2)

Pošto se 3. aprila navršilo 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnik buntovnika bez razloga i simbol “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u američkom i ne samo američkom filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan želja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Julije Cezar, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije, u kome kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993, ili 1983, ili 1973, ili 1963.