Kapitalno izdanje
Poglavlje o nama
O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi
O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi
Oko sedamdeset odsto Evropljana se danas izjašnjava kao hrišćani. Ali da li je, uprkos tome, Evropa zaista hrišćanska
Ideja o multinacionalnoj i multikonfesionalnoj "Banatiji" od pre sto godina, propala je između ostalog i zbog toga što su svi multikulturni projekti propali u 20. i 21. veku gotovo u celoj centralnoj i istočnoj Evropi
"Kolegama koji su pozvani da učestvuju u radu Komisije za ispitivanje posledica NATO bombardovanja po zdravlje građana rekao sam da se politika menja i za godinu dana Vučić može da kaže, ulazeći u NATO, da su njega obmanuli da je osiromašeni uranijum kriv za rak, i da je on kao političar bio žrtva lažnih informacija, a za stručnjaka je to doživotna bruka, mrlja koje se ne može oprati"
I posle Bregzita u institucijama Evropske unije nastaviće da se koristi engleski kao lingua franca, samo što neće biti Britanaca da im kažu da govore pogrešno. Borba za ravnopravnost jezika unutar EU nalikuje borbi za nacionalni identitet i ravnopravnost malih zemalja. Kao što ni za šta u EU ne postoji jednostavno rešenje, tako se i "jezičko pitanje" nakon Bregzita prilično iskomplikovalo
Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
"Drugi svetski rat i godine odmah posle njega ostavili su traga na istočnoj i jugoistočnoj Evropi, između ostalog, tako što je raznoliko stanovništvo ovih predela donekle ‘pojednostavljeno’, jer su neke grupe uništene ili raseljene. Tokom rata, to se desilo pogotovo kroz masovno ubistvo Jevreja, kao i opšte nasilje počinjeno u Poljskoj, Sovjetskom Savezu i Jugoslaviji. Posle rata, izgon, bekstvo ili poluprinudna emigracija osoba nemačkog porekla, kao grupa povezanih sa nacističkim režimom bez obzira na pojedinačna dela i nedela, uklonili su Nemce i njihovo kulturno nasleđe iz nacionalnih priča o tome ‘ko smo mi i naša zemlja’. Iako nisu svi Nemci bili samoproklamovani nacisti, dovoljno njih se ponašalo kao nacisti da je njihova kolaboracija osudila celu nacionalnu grupu u očima njihovih suseda i žrtava"
Nakon gotovo trideset godina od raspada komunističkih režima i ujedinjenja Evrope zasnovanog na demokratiji, proces evropskih integracija, pa i sâm mir, ponovo su ugroženi. Mnoge sadašnje tenzije i ratovi podsećaju na sukobe za koje se očekivalo da će biti razrešeni mirovnim sporazumima potpisanim nakon 1918. godine. Sve što je tada ostalo nerešeno sada je na šokantan način postalo aktuelno
Prvi put od kako je osnovana Nagrada Europa Nostra, među laureatima za kulturno nasleđe su tri tima iz Srbije
"Prvo što mora da se uradi to je da se vrate stari zakoni za balet, i za dramu takođe, jer ovi sada su poniženje za umetnike, i da se puste ljudi da budu slobodni, da slobodno stvaraju svoju umetnost"
"Zar ovaj svet ne bi bio bolji kada bi duh i um čoveka umesto potčinjenosti religijama i ideologijama neposredno služili ljudskom rodu kroz nauku i umetnost? Slobodnom čoveku za sada teže samo pojedinci što većini liči na utopiju, ali, zar mnoge utopije nisu postale stvarnost"
Ja se osećam Bečkerečaninom, razumem da se generacije rođene u Zrenjaninu osećaju Zrenjanincima, ali ne prihvatam nakaradnu antikomunističku argumentaciju da se grad preimenuje u Petrovgrad. Tako se u čitavoj svojoj, najmanje sedam vekova dugoj istoriji, zvao samo šest godina