TV manijak

30.septembar 2020. Dragan Ilić

Močvara i blokovi

Psovka u svojoj suštini predstavlja psihološki kratki spoj seksualnosti i agresije, dva motiva koji, barem po Frojdu, determinišu ljudsku psihu

Kosovo

30.septembar 2020. Tatjana Lazarević

Šala kao zbilja

"Kroz dubinu Gazivoda možete da vidite težinu i dubinu svih naših sporova i neslaganja", poručio je sa gazivodske brane Aleksandar Vučić u septembru 2018. Nad površinom vode dve godine kasnije moglo je da se pročita da se jezero zove po Donaldu Trampu i sazna da su se Srbi i Albanci složili

Intervju – Darko Rundek

30.septembar 2020. Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

Život u doba proizvoljnih demokratija

"Uloga umetnika je uvek da svedoči o unutarnjoj potrazi koja je prirodno povezana sa svetom u kojem živi. Govoriti o vrednostima ili ideologijama, a da to nije povezano s intimnim preispitivanjem, nije posao umetnika"

Pozorište – Vasa Železnova

23.septembar 2020. Marina Milivojević Mađarev

Otrov kao kontinuitet

Svibenova Železnova je uspela da se uzdigne do hladnokrvne gazdarice koja je svog muža otrovala kada je ugrozio ugled i opstanak firme. Reditelj je dodao još jedan nivo, a to su sudbina Maksima Gorkog nakon što se vratio u SSSR i njegova nerazjašnjena smrt (pretpostavlja se da je otrovan po naređenju Staljina)

Intervju – Jana Maričić, pozorišna rediteljka

23.septembar 2020. Nataša Gvozdenović

Prodrmati predstavom, kao pank muzikom

"Skrivene, podrazumevajuće patologije su moja interesovanja pošto polazim od toga da intimni ili naizgled svakodnevni obrasci u odnosima ostavljaju ogromne posledice, čine svet ovakvim kakav jeste. Režija pronalazi vezu između tih krajnosti"

Intervju – Vlaho Bogišić, pisac

23.septembar 2020. Ivan Milenković

Epoha evropske balvan-revolucije

"Matoš je svojedobno na Beograd fantazirao s klupe odakle se prostire pogled na unikatnost toga grada, bijelu ljepotu iz narodne predaje, koja se čuvala i u hrvatskim ‘razgovorima ugodnim’ i kada ih nije stigao zapisati fra Andrija Kačić Miošić. Ne bih s Matošem ni u paralelu a kamoli istu rečenicu, tek ponekad na Beograd gledam s vidikovca s kojega su ustrijeljeni Stjepan Radić i Zoran Đinđić"

Vojska Srbije – Najava o povlačenju iz mirovnih misija

23.septembar 2020. Davor Lukač

Ko se boji Hezbolaha

Povlačenje srpskih vojnika iz mirovnih misija širom sveta nanelo bi veliku štetu ugledu Vojske Srbije. Takvu mogućnost ministar odbrane Aleksandar Vulin najavio je nakon što je Srbija, na insistiranje SAD, proglasila Hezbolah "terorističkom organizacijom", pa valjda postoji bojazan za bezbednost srpskih vojnika pri mirovnoj misiji u Libanu gde ova organizacija ima ključnu ulogu

23.septembar 2020. Nikola Dragomirović

Lajk

Nuspojave

23.septembar 2020. Teofil Pančić

Giljotina „najdubljih osećanja“

Od sveta sa jednim setom "svetinja" strašniji je samo onaj sa bezbroj njih – svet postaje prenaseljen "svetinjama", nikad ne znaš na koju ćeš nagaziti, s kojom ćeš se sudariti, čiji advokat će te (op)tužiti za uznemiravanje neke maglovite ovejane suštine

Esej

16.septembar 2020. Gvido van Hengel

Velike ideje i male utopije

Intelektualca Dimitrija Mitrinovića, člana Mlade Bosne, holandskog psihijatra Frederika van Edena i nemačkog filozofa Eriha Gutkinda pre sto godina spojila je večito aktuelna ideja o saradnji zarad dobrobiti čovečanstva, a njihova saradnja je zainteresovala holandskog istoričara i pisca Gvida van Hengela (studirao u Groningenu, Jeni i Beogradu, doktorirao na temi o Mladoj Bosni, napisao studiju Dani Gavrila Principa, a sa Borisom Stanićem objavio grafički roman Atentat) da je opiše u knjizi Vidovnjaci (Amsterdam, 2018), koju će ove jeseni objaviti izdavačka kuća Clio u prevodu na srpski i hrvatski jezik (Jelica Novaković-Lopušina, šef prevodilačkog tima, i Mila Vojinović su iz Beograda, a Giola Ulrich Knežević i Radovan Lučić Lutz su iz Zagreba) zato što su se i protagonisti knjige dopisivali na svojim, različitim jezicima. Osim o Mitrinoviću, Gutkindu i Van Edenu, za "Vreme" kao i u Vidovnjacima, Gvido van Hengel piše o utopiji i Novoj Evropi

Intervju – Dragoljub Bakić, arhitekta

16.septembar 2020. Ivana Milanović Hrašovec

Urbanistički terorizam na delu

"Od 2012. u Beogradu više ne postoji javni interes, on je mrtav. Postoji samo razularena vlast, despotizam koji se vidi u svim sferama života. I možda su ova moja profesija i urbanizam to najogoljenije pokazali"