Svetska kriza i popularna kultura
Milioneri iz blata
Svi znaju da će svet iz globalne krize izaći drugačiji. Ali kako će proći kultura? Odakle će doći naši novi idoli i ideali
Svi znaju da će svet iz globalne krize izaći drugačiji. Ali kako će proći kultura? Odakle će doći naši novi idoli i ideali
Prijatelj me vodi da obiđemo Prištinu i svratimo do Kosova Polja. Na ulicama samo naoružani ljudi, manje vojska i policija, više civili. Svako ko je prognozirao da će Priština biti "srpski grad" čim prva bomba bude pala – bio je u pravu. Vozimo se pored razbijenih kafića i restorana. "Ovo nisu bombe", kaže mi prijatelj. Prolazimo pored skladišta koje je pogođeno umesto kasarne. Razvaljeno, još se dimi
U Beču je Balkan sveprisutan, čuješ ga i vidiš ga. Čezneš za njim i odbijaš ga. Dve strane, Bečlije i oni iz jugoistočne Evrope, još uvek se plaše srastanja zajedničkog identiteta
Na čisto sportskom i organizacionom planu, uvod u Igre predstavlja ubedljiv trijumf domaćina. Grandioznošću i lepotom mnogih novosagrađenih olimpijskih građevina Peking je podigao lestvicu za sve sledeće olimpijade
Pre tačno trideset godina Sex Pistols objavili su svoj jedini album. Posle toga ništa više nije bilo kao pre
Kulturna politika "Vremena", ili čudesna povest o jednom preostalom "čevapčiču" Dragana Todorovića
Istorija nije otkrivanje ko smo bili u prošlosti: ona otkriva kako smo postali toliko drugačiji nego što smo bili u prošlosti
Od novinara su, u pogledu stručnosti u radu, gori samo političari, tvrde građani. Samo tri odsto novinara veruje da u medijima ne postoji cenzura, a svega 12 odsto da je novinarstvo objektivno. Rešenje za popravljanje stanja u profesiji postoji, veruju u NUNS-u
Sto hiljada puta mi je milija i draža čak i najinfamnija javna ličnost od najpametnijeg veb-komentatora, sve sa njegovim usr... "nadimkom"
Slučaj maloletnice koja se dve nedelje sudski borila za mogućnost terminacije fetusa koji nema pola glave i umire po rođenju, ponovo budi raspravu o tvrdokornim zakonima o abortusu, moderne i prosperitetne Irske
Vahtelova studija pretresa književnu postkomunističku komu: čemu pisati u vreme kada književnost više nije "opasna", pa onda ni društveno važna