![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1125392_foto-poslovne-vesti-vreme-u.jpg)
Vreme uspeha! (jul 2013)
Poslovne vesti
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1122564_64-07.jpg)
»Tropsko proleće«
Kad Brazilci buše fudbal
"Izvinite na uznemiravanju, Brazil se menja!" Demonstracije na ulicama Rio de Žaneira, Sao Paula, Belema, Porto Alegrea, Belo Orizontea, Brazilije
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1121477_03-02.jpg)
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1090664_Bundesarchiv_Bild_183-H10252_Berlin_Funkausstellung_J._Goebbels_H._Kriegler.jpg)
Televizija u nacističkoj Nemačkoj
Pod znakom svastike
Službena istorija priznaje da je javno emitovanje televizijskog programa započeto sredinom tridesetih godina prošlog veka, nekako istovremeno u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, a potom u Sovjetskom Savezu i SAD. Ali, to baš i nije najtačnija odrednica – posle eksperimentalnog puštanja signala 1934, prvi javni TV servis zapravo je počeo sa radom marta 1935. u Nemačkoj, čiji je predsednik vlade u to vreme bio Hitler. To je godina u kojoj se već desila paljevina Rajhstaga, efektivno je poništen višepartijski sistem, Jevreji su došli pod udar rasnih zakona, a prvi politički protivnici su već osetili čari sistema budućih koncentracionih logora. Nedavno otkriveni snimci ranih televizijskih programa iz nacističke Nemačke, daju nam važan uvid u prve dane masovnih medija i pojašnjavaju prirodu uticaja televizijske slike na stvarnosti
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1090416_092-11.jpg)
Kultura sećanja – Autobiografija dr Feodora Lukača (1892–1973)
Burni vek u dnevniku jednog lekara
Hirurg, pionir sporta, zaljubljenik u gimnastiku, fudbaler i lakoatletičar-rekorder, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Prvom svetskom ratu, narodni prosvetitelj i promoter zdravog života Feodor Lukač, unuk zemljoradnika Sima Lukača iz Vrginmosta kraj Karlovca u Hrvatskoj, sin Steve Lukača, šumarskog inženjera s bečkom diplomom, i Katinke, rođene Popović, iz Slavonskog Broda, otac znamenitog profesora žurnalizma Sergija Lukača, u svojoj autobiografiji 1972. dramaturški sažima jednu epohu kroz ono što je proživeo u Sarajevu, Pešti, Beču, Bernu, Galiciji, Albaniji, Mostaru, Zrenjaninu, Novom Sadu – dva svetska rata, život u Austrougarskoj i u dve Jugoslavije
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1088018_72-04.jpg)
Jedrenje u Srbiji
Ukrcavanje u fortinajner
"Stanje u jedrenju je preslikano stanje u zemlji, a naši jedriličari u odnosu na svetske su kao Srbija u odnosu na svet. Nijedan srpski jedriličar nije nikad otišao na Olimpijske igre. E, to mi hoćemo da popravimo"
Portret savremenika – Vitalij Kličko, bokser i političar
Doktor gvozdena pesnica
U svojoj 41 godini Vitalij Kličko deluje kao čovek koji je ostvario svoje snove. Višestruki bokserski šampion u amaterskoj i profesionalnoj konkurenciji, uspešan biznismen, koji je novac zarađen pesnicama uvećao pametnim investicijama, sportska i društvena zvezda rado viđena širom sveta, srećno oženjen otac troje dece. Samo u jednoj oblasti njegovi uspesi nisu vrhunski, a to je politika kojom se bavi u rodnoj Ukrajini
Krofne i kondomi
Mnogi britanski komentatori primećuju da je Olimpijadi pošlo za rukom ono što premijeru Dejvidu Kameronu nije: da stvori "veliko društvo", osećanje pripadnosti lokalnoj zajednici. Ali, da li je to baš tako
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1067526_11-15.jpg)
Olimpijske igre (kraj)
Dan posle
"Otkad radimo u tri smene nisam mogla da se sastavim. U ponedeljak sam dobila slobodan dan, a menadžeri su nas obavestili da je ovo tranzicioni period do početka Paraolimpijskih igara i da ćemo raditi smanjenim kapacitetom. To znači da ćemo raditi normalno, jer smo tokom Olimpijade morali svakodnevno da ostajemo prekovremeno"
Novogovor
Amater
![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/1066358_60.jpg)
Olimpijske igre (3)
London, superbrend i patriotska propaganda
Krajem prošle nedelje, nekoliko dana pre nego što je Stiven Morisi uporedio "patriotsko" olimpijsko izveštavanje britanskih slobodnih medija sa propagandom u Nemačkoj 1939. uz opasku da se "London sigurno afirmisao kao superbrend, ali ostatak Engleske tone u beznađe i besperspektivnost a posledice ekonomske katastrofe osećaju se na svakom koraku", pojavili su se glasovi da olimpijska slika glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva nije tako idilična kako se ispočetka činilo