![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/05/Kina_Srbija_59-324x243.jpg)
Doček kineskog predsednika
Naprednjaci za Sija doveli šest puta manje ljudi nego za Putina
Srpska napredna stranka dovezla je između šest i sedam hiljada ljudi da pozdrave kineskog predsednika, procenjuje Arhiv javnih skupova
Srpska napredna stranka dovezla je između šest i sedam hiljada ljudi da pozdrave kineskog predsednika, procenjuje Arhiv javnih skupova
Nikola Jokić osvojio je treću titulu najkorisnijeg igrača NBA lige. Među pravim konkurentima za tu titulu nije bilo nijednog Amerikanca. Kako je momak iz Sombora pomirio ljubitelje naprednih statistika i košarkaške puriste, i zašto su veće šanse da buduće zvezde stižu iz gradova poput Sombora nego sa prestižnih koledža
Tri i nešto sata čitanja trajalo je izlaganje Miloša Vučevića nakon čega je predstavio novu Vladu Srbije. Kada je o stručnosti reč, povezanost ministara sa resorima mahom deluje kao da su izvlačili ime iz jednog, a resor iz drugog bubnja, pa šta kome zapadne. Ali dobro, nije reč o stručnosti. No, što se tiče ekspozea, u njemu se našlo svašta: pregršt opštih mesta, besomučne ode sopstvenoj stranci, opis Srbije koju zasigurno ne biste prepoznali, te poetski momenti iznebuha
Aleksandar Vučić nije dozvolio da mu se ponovi greška od prošle godine kada je javnost diskutovala o tome da li je sa dovoljno pijeteta odao počast žrtvama u “Ribnikaru”. Ove godine je 3. maja posetio “Ribnikar”, a dan kasnije sa novoizabranim premijerom Vučevićem položio je vence na spomenike stradalima u Malom Orašju i Duboni. Čak su i odabrani ministri skupili hrabrosti da izađu pred okupljene ispred “Ribnikara” i polože cveće ispred ulaza u ovu školu u Ulici kralja Milutina na Vračaru
Kritička misao, analitičnost, briga o mentalnom zdravlju i štošta drugo spadaju u zdravstveni karton svakog društva. Kakav je značaj društveno-humanističkih nauka, a kakve posledice može ostaviti njihovo zapostavljanje
Kako su i gde izlazile srpske novine od 1914. do 1918, o čemu su pisale i šta nisu prećutkivale, kakve su probleme imale i na koji način su ih rešavale i, posebno, zašto su mali oglasi bili toliko važni
I tako smo ovih dana dobili najnoviju u seriji podjednako proizvoljnih novih Vlada Srbije, s jednom razlikom, doduše možda i više stilske nego sadržinske naravi. Njen sastav, naime, kao da je namenjen tome da uplaši, šokira i odvrati. Pogledajte, dakle, taj grupni portret: likovi su dovoljno rečiti, ali tek ako poznajete i dela možete da osetite punu meru jeze koja iz prizora izbija
Ako dobar broj mislećih ljudi ima o vlasti u Srbiji nepovoljno mišljenje, mogu li išta pogodnije o njoj da misle predstavnici stranih zemalja i organizacija? Očigledno ne. Stranci, doduše, sarađuju sa našom vlašću i neretko se prema njoj ponašaju sa respektom. No, to je zato što od te vlasti podosta očekuju – i nadaju se – da bi uz njenu saradnju mogli da reše jedan broj delikatnih, higijenski problematičnih pitanja
Kao u miljama udaljenoj Gazi, gde besni rat zbog koga su izbili najveći studentski protesti u Americi nakon 1968. godine, trenutno nije jasno gde je čija teritorija. Mada su vlasti akademskih institucija povratile kontrolu na univerzitetima, sreća je u ovakvim prilikama krajne varljiva, na akademce su širom sveta nasrtala razna uniformisana lica, ali studenti do sada nisu izgubili nijednu bitku, posebno ne u demokratskim državama koje se temelje na slobodi govora i okupljanja
Tema zvana Dan oslobođenja predstavlja ozbiljnu traumu kako italijanskoj premijerki Đorđi Meloni (na slici) i njenim saborcima, tako i većini ultradesne populacije širom Evrope, uključujući opskurne balkanske prostore. Ko je koga oslobodio tokom 1944. i naredne godine, a ko bio porobljen, ostaće večita pitalica svih onih koji su u velikom ratnom sukobu bili poraženi
Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.