img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Začin

30. jun 2010, 17:36 Aleksandar Ćirić
Copied

Ilaja Jejl, osnivač univerziteta koji nosi njegovo ime, bio je trgovac začinima. Desetak vekova ranije bogatom udovicom trgovca začinima oženio se izvesni Muhamed, kasnije Alahov prorok i osnivač islama. Kolumbo je 1492. naleteo na Ameriku tražeći Indiju i Ostrva začina. U istoj potrazi Fernando Magelan je petnaestak godina kasnije zaobišao Ameriku, otkrio i krstio Tihi okean i, konačno, stigao u rajsku zemlju gde začini rastu sami od sebe.

Četiri od pet Magelanovih brodova progutalo je more, da se 1521. samo najmanji, „Viktorija“, i samo 19 od 250 mornara vratilo u Španiju. Danas je to putovanje čuveno kao prva plovidba oko sveta, ali je njegov cilj bio mnogo prostiji: doploviti do Ostrva začina putem koji nisu kontrolisali Portugalci, Arapi, Sirijci, Kinezi ili lokalni vladari o čijem su se bogatstvu ispredale bajke. Tovar začina koji je bedna „Viktorija“ dovezla do Španije ne samo što je isplatio sve troškove trogodišnje ekspedicije, nego je preživelih 19 Magelanovih mornara od svog udela moglo da umre u bogatstvu.

U biblijskoj Knjizi postanja Josifa za šaku začina braća prodaju u roblje arapskim trgovcima. Kraljica od Sabe daruje Solomona zlatom, dragim kamenjem i začinima. U petom veku stare ere Hipokrat pominje više od 400 lekova za čije su spravljanje nužni začini i drugo bilje.

Najveći začinožderi bili su, izgleda, stari Rimljani. Zabeleženo je da je na pogrebnim svečanostima Neronove žene 65. godine spaljen ceo godišnji uvoz cimeta – ali i da je Alarih Got 410. godine kao cenu da ne pobije sve građane Rima uz nakit, zlato i svilu tražio i – 1200 kilograma bibera odmah, a dodatnih 120 kilograma svake godine.

S usponom srednjovekovne evropske civilizacije raste i interes za zemlje iz kojih stižu dragoceni začini – Kinu, Indiju, Javu, Indoneziju i, naročito, Molučka ostrva, tada poznata kao Ostrva začina. Venecija postaje prva evropska metropola začina zahvaljujući dobrim vezama s Arapima i, kasnije, Turcima. Oko začina će se narednih stoleća voditi pravi ratovi između trgovačkih kompanija, preduzetnika svake fele, preduzeća i država koje su osnivale kolonije i kontrolisale ili htele da preuzmu kontrolu trgovine i njene puteve…

Nafta je začin oko kog se vode današnji, a voda začin sutrašnjih ratova, kažu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure