img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Začin

30. jun 2010, 17:36 Aleksandar Ćirić
Copied

Ilaja Jejl, osnivač univerziteta koji nosi njegovo ime, bio je trgovac začinima. Desetak vekova ranije bogatom udovicom trgovca začinima oženio se izvesni Muhamed, kasnije Alahov prorok i osnivač islama. Kolumbo je 1492. naleteo na Ameriku tražeći Indiju i Ostrva začina. U istoj potrazi Fernando Magelan je petnaestak godina kasnije zaobišao Ameriku, otkrio i krstio Tihi okean i, konačno, stigao u rajsku zemlju gde začini rastu sami od sebe.

Četiri od pet Magelanovih brodova progutalo je more, da se 1521. samo najmanji, „Viktorija“, i samo 19 od 250 mornara vratilo u Španiju. Danas je to putovanje čuveno kao prva plovidba oko sveta, ali je njegov cilj bio mnogo prostiji: doploviti do Ostrva začina putem koji nisu kontrolisali Portugalci, Arapi, Sirijci, Kinezi ili lokalni vladari o čijem su se bogatstvu ispredale bajke. Tovar začina koji je bedna „Viktorija“ dovezla do Španije ne samo što je isplatio sve troškove trogodišnje ekspedicije, nego je preživelih 19 Magelanovih mornara od svog udela moglo da umre u bogatstvu.

U biblijskoj Knjizi postanja Josifa za šaku začina braća prodaju u roblje arapskim trgovcima. Kraljica od Sabe daruje Solomona zlatom, dragim kamenjem i začinima. U petom veku stare ere Hipokrat pominje više od 400 lekova za čije su spravljanje nužni začini i drugo bilje.

Najveći začinožderi bili su, izgleda, stari Rimljani. Zabeleženo je da je na pogrebnim svečanostima Neronove žene 65. godine spaljen ceo godišnji uvoz cimeta – ali i da je Alarih Got 410. godine kao cenu da ne pobije sve građane Rima uz nakit, zlato i svilu tražio i – 1200 kilograma bibera odmah, a dodatnih 120 kilograma svake godine.

S usponom srednjovekovne evropske civilizacije raste i interes za zemlje iz kojih stižu dragoceni začini – Kinu, Indiju, Javu, Indoneziju i, naročito, Molučka ostrva, tada poznata kao Ostrva začina. Venecija postaje prva evropska metropola začina zahvaljujući dobrim vezama s Arapima i, kasnije, Turcima. Oko začina će se narednih stoleća voditi pravi ratovi između trgovačkih kompanija, preduzetnika svake fele, preduzeća i država koje su osnivale kolonije i kontrolisale ili htele da preuzmu kontrolu trgovine i njene puteve…

Nafta je začin oko kog se vode današnji, a voda začin sutrašnjih ratova, kažu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure