img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Začin

30. јун 2010, 17:36 Aleksandar Ćirić
Copied

Ilaja Jejl, osnivač univerziteta koji nosi njegovo ime, bio je trgovac začinima. Desetak vekova ranije bogatom udovicom trgovca začinima oženio se izvesni Muhamed, kasnije Alahov prorok i osnivač islama. Kolumbo je 1492. naleteo na Ameriku tražeći Indiju i Ostrva začina. U istoj potrazi Fernando Magelan je petnaestak godina kasnije zaobišao Ameriku, otkrio i krstio Tihi okean i, konačno, stigao u rajsku zemlju gde začini rastu sami od sebe.

Četiri od pet Magelanovih brodova progutalo je more, da se 1521. samo najmanji, „Viktorija“, i samo 19 od 250 mornara vratilo u Španiju. Danas je to putovanje čuveno kao prva plovidba oko sveta, ali je njegov cilj bio mnogo prostiji: doploviti do Ostrva začina putem koji nisu kontrolisali Portugalci, Arapi, Sirijci, Kinezi ili lokalni vladari o čijem su se bogatstvu ispredale bajke. Tovar začina koji je bedna „Viktorija“ dovezla do Španije ne samo što je isplatio sve troškove trogodišnje ekspedicije, nego je preživelih 19 Magelanovih mornara od svog udela moglo da umre u bogatstvu.

U biblijskoj Knjizi postanja Josifa za šaku začina braća prodaju u roblje arapskim trgovcima. Kraljica od Sabe daruje Solomona zlatom, dragim kamenjem i začinima. U petom veku stare ere Hipokrat pominje više od 400 lekova za čije su spravljanje nužni začini i drugo bilje.

Najveći začinožderi bili su, izgleda, stari Rimljani. Zabeleženo je da je na pogrebnim svečanostima Neronove žene 65. godine spaljen ceo godišnji uvoz cimeta – ali i da je Alarih Got 410. godine kao cenu da ne pobije sve građane Rima uz nakit, zlato i svilu tražio i – 1200 kilograma bibera odmah, a dodatnih 120 kilograma svake godine.

S usponom srednjovekovne evropske civilizacije raste i interes za zemlje iz kojih stižu dragoceni začini – Kinu, Indiju, Javu, Indoneziju i, naročito, Molučka ostrva, tada poznata kao Ostrva začina. Venecija postaje prva evropska metropola začina zahvaljujući dobrim vezama s Arapima i, kasnije, Turcima. Oko začina će se narednih stoleća voditi pravi ratovi između trgovačkih kompanija, preduzetnika svake fele, preduzeća i država koje su osnivale kolonije i kontrolisale ili htele da preuzmu kontrolu trgovine i njene puteve…

Nafta je začin oko kog se vode današnji, a voda začin sutrašnjih ratova, kažu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Beograd, 15. mart

Komentar

Normalni ljudi i policijska brutalnost: Ostati čitav, u inat

Ovaj režim pada jer su ustali ljudi koji imaju jasan politički stav, jasno razlikuju pravdu od nepravde, ali nisu organizovani aktivisti ili politički angažovani. Režim zna da su oni najveća opasnost po opstanak korumpiranog sistema jer su većina u ovom društvu. Zato baš njih moramo štititi po svaku cenu

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure