img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Torlak

22. februar 2012, 20:30 Milan Milošević
Copied

Nije u pitanju ona reč torlak koja nas obično posećuje zimi u vreme epidemija gripa kada se govori o vakcinama Instituta za virusologiju, vakcine i serume Torlak, već jedna njena specifična izvedenica.

U toku onog haosa koju je u Zemunskoj marini napravio nagomilani dunavski led u pokretu, jedan brodarac u nekoj izjavi za TV upotrebio je izraz „natorlašeni led“ koji je „rendav“, grub, hrapav kao rende, koji svojim oštrim neravninama može da ogrebe i iseče korito broda. Nije citirana ta izjava u pisanim medijima verovatno zato što su urednici mislili da je u pitanju neki uvrnuti stručni novogovor dunavskih brodaraca pa ga zamenili standardnim izrazom. A izraz je klasičan: „Raširen bezoblično, natorlašen, sad počiva na istoku, ko udaljen breg ledeni“, glasi jedan stih Živojinovićevog prevoda Geteovog Fausta.

Iz konteksta je jasno da je čovek mislio na ona brda nagomilanog grubog leda, na pokretne ledene špicaste gomile koje razaraju brodove i nose sve sa sobom. Za gomilati se kaže trpati, kamariti, tovrljati, a turska reč torlak se na to ne odnosi, jer, kažu, označava neveštog neiskusnog mladića, onoga koji se razmetljivo hvali. Kažu, doduše, i da u Bugarskoj i Turskoj reč torlak označava i nekoga ko je grubijan, grmalj, neotesanac.

Po Vukovom „Srpskom rječniku“ torlak je „čovjek koji niti govori čisto srpski ni bugarski“. Torlati znači i jako vikati, nadmašivati druge glasove svojim, hm, torokanjem.

I onaj kraj na vrhu Voždovca na kome prave vakcine verovatno upućuje na regiju iz koje su se nekada doselili njegovi stanovnici. U jednom selu u Bugarskoj ponosno govore: „Nie sme Toralci, nie sme junaci.“ „Torlaci smo, junaci smo“ je bio naslov i festivala narodnog stvaralaštva u Čiprovcima 2001. Stanovništvo knjaževačke opštine sebe, kažu, naziva Torlacima. Torlačka zona preseca nekoliko granica. U Beloj Palanci se vode naučne rasprave o tome gde su granice torlačkog, a gde šopskog kraja. Torlačkim dijalektom (prizrensko timočki govori) govori se u jugoistočnoj Srbiji na severu sve do Zaječara, u severoistočnoj Makedoniji (Kratovo Kumanovo), u Bugarskoj, u Gori u Metohiji, u okolini Prizrena, a ti govori dopiru do Šumadije. Vuk ih nije uključio u standardni jezik. Šteta. Torlačkim dijalektom se tako lepo kaže: „Što cukaš toj dete, pušti ga nek spi.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure