img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Spas

22. avgust 2012, 23:52 Aleksandar Ćirić
Copied

Istina, ovo nije direktno o spasu i spasavanju, nego o pribežištu, skloništu, svakom mestu na kom se čovek može nadati zaštiti od progonitelja.

Od početaka istorije, sveta i posvećena mesta – lugovi, zabrani, žrtvenici, hramovi, ponekad samo belezi ali i svetilišta ili čitava naselja – mogla su pružiti zaštitu u nevolji. Običaj je nesumnjivo mnogo stariji od bilo kog pisanog zakona i, sasvim u skladu sa srazmernim nepisanim strahopoštovanjem na koje su se pribeglice jedino mogle osloniti, njegovo kršenje je doživljavano kao prestup zbog kog će stradati ne samo zločinci nego i generacije njihovih potomaka. Ahajci koji su silovali i ubijali po osvojenoj Troji obezbedili su građu za tragedije do kraja istorije. A stvarno? Pa, jedna od najčuvenijih staroatinskih familija vukla je stolećima krivicu za ubistvo počinjeno na žrtveniku kod koga je spas potražio izvesni Kilon – o kome se malo šta zna, osim da je bio žrtva skrnavljenja svetog prava na zaštitu.

Novogovorski pojam azila nema tu preistorijsku težinu svetogrđa. Grčki asilon, danas azil, podjednako se odnosi na skloništa za napuštene kućne ljubimce, institucije za držanje ludaka – uprkos razvoju civilizacije novogovora, u svetu su bolnice za ljude sa smetnjama u razvoju neuporedivo ređe od ludara, dobrotvorno zbrinjavanje siročadi i beskućnika pa, uopšte, svako sklonište za potrebite.

Povod za ovu priču je samo na prvi pogled slučaj Džulijana Asanža i azila koji mu je dao Ekvador. Već na drugi je očigledno da politika zaštite od političkog progona, koja se posle Drugog svetskog rata utvrđuje kao pravo na azil, umnogome zavisi od lica, države koja ga traži, države u kojoj se nalazi i države koja je zainteresovana da ga se nekako dokopa. Kraće, da je pravo azila, jedno od osnovnih ljudskih prava po Opštoj deklaraciji o pravima čoveka Ujedinjenih nacija iz 1948. godine – vrlo fleksibilno i selektivno.

Ali to su otkrili mnogi prije mene, što reče pjesnik.

Izbeglice svake fele, čiju sudbinu između dva svetska rata nije rešio Nansenov pasoš, kao što ga danas ne rešavaju papiri UNHCR-a. Azilanti, neverovatna i ponižavajuća novogovorska reč za one koji traže bolji život i, u najvećem delu Evrope i sveta – osim u Srbiji, gde ih zovemo Romi – Cigani, pokretni narod koji je na azilanstvo prisiljen banalnom činjenicom da postmoderna civilizacija i kultura traži prijavu boravka i ne priznaje lutalice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure