foto: a. anđić
1962–2009.
Umro je naš kolega Slaven Kranjc. Njegov odlazak jedna je od onih iznenadnih i tragičnih smrti u koju se može povjerovati tek kad se upotrebi i posljednji atom volje. A i tada je teško.
Slaven je autor mnogih televizijskih reportaža i dokumentarnih filmova. Radio je za VIN, B92, RTS i druge televizijske kuće. Od osnivanja 2005. autor je video produkcije nedeljnika „Vreme“ – VREME FILMA.
Slaven je bio dokumentarista izrazite individualnosti. Istovremeno i snimatelj i novinar i organizator i scenarista i režiser, spadao je u onu malu grupu autora koji su imali potpunu kontrolu nad svojim djelima. Filmove je pravio – u najboljem smislu riječi – za sebe, ne podilazeći ukusu publike ni stavovima kritičara.
Srž Slavenovih filmova činili su ljudi. Ostati u Prizrenu, dramatično je svjedočanstvo o Milošu Nekiću, jednom od dvadesetak Srba koji su ostali u ovom gradu i njegovom životu ograničenom na malu kuću i dvorište iza visokog zida; dokumentarni film Račak – istine i laži predstavlja skenerski presjek stavova i mišljenja gotovo svih ključnih aktera događaja koji će dovesti do NATO intervencije 1999. Kroz filmske putopise iz Mongolije i Irana, video-reportaže iz Kosovske Mitrovice, Velike Hoče i Prištine, ispovjest poručnika Milovanovića o licu i naličju rata na Kosovu 1998/99. i brojne druge dokumentarističke zapise, jasno se vidjela humanistička i beskompromisna Slavenova borba za malog čovjeka, žrtve nasilja, progona i nepravde. Sve te priče sastavljene su od iskaza njihovih aktera sa – naizgled – minimumom intervencije. Samo oni koji su pokušali da rade na isti način, znaju kakav je to napor i koliko iziskuje neprespavanih noći, znanja, mukotrpnog rada i stresa.
Slavenovi filmovi su dokument vremena u kome živimo, naših uspona i padova, stranputica i pravih izbora. On sam, tokom cijele svoje karijere stalno se trudio da bude u centru događaja; snimio je neke od najdramatičnijih scena tokom Petog oktobra, poput premlaćivanja Dragoljuba Milanovića; 17. marta 2004. izvještavao je o progonu srpskog stanovništva na Kosovu; autor je nekih od najpotresnijh svjedočanstava o zločinima nad kosovskim Albancima. Za dokumentarni film Južno od Ibra u produkciji RTS-a, o životu na Kosovu posle proglašenja nezavisnosti, dobio je gran pri „Laza Kostić“ Interfera 2008. u Somboru.
Slaven se strasno borio za sve obespravljene. Pojmovi poput nacije, vjere, boje kože i ideologija za njega nisu postojali. Poslije Slavenovog tragičnog odlaska, ostao je gorak okus gubitka prijatelja, kolege i velikog životnog borca.
Reka Drina je u blizini Loznice „pocrvenela" zbog, kako kaže Vodovod, otapanja snega koji je na putu do reke spirao naslage boksita. Udruženje Eko straža tvrdi da je uzrok promene boje druge prirode
Skandal “Jovanjica”; Prvostepena presuda Zoranu Marjanoviću; Zalivni sistemi; Košarkaška pojačanja
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
