img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV MANIJAK

Ružičasti preletač

24. јул 2003, 23:56 Dragan Ilić
Copied

Svi smo na moru! Tako bi valjda trebalo da stoji u podnaslovu većine tv-emisija. Devojčice u jutarnjem programu RTS-a vežbaju na Miločeru, videli smo kako izgledaju svi voditelji 3K u kupaćim kostimima, a sudeći po programu TV Pinka – morska obala je negde podno Dedinja. U Beogradu su ostali samo entuzijasti iz kviza BK televizije „SMS avantura“. To je inače premijera DJ Dekija na porodičnoj televiziji, dosta grandiozna- ako mene pitate. Tri ekipe jure Beogradom tražeći orijentire (stara izviđačka disciplina), a pomažu im kolege iz tima putem SMS poruka. Emisija je dinamična i puna neobičnih snimaka grada, ali po pravilu stvar zapne kada je za odgonetanje neke lokacije potrebno barem minimalno znanje iz opšte kulture. Takmičarke iz poslednje emisije pokazale su da dobro trče, da se spretno otimaju oko koverata s nagradama, ali nemaju pojma ko je Mika Alas ili ko je vođa Prvog srpskog ustanka. (Pomoć – nije onaj na konju na Trgu republike.) Paradoks ove emisije je upravo u tome što je moguće zamisliti identičan zadatak i orijentire koje bi učesnici mogli da odgonetnu u studiju – bez jurcanja. Sve bi bilo manje bombastično, ali upravo znanje daje nam mogućnost da putujemo bez lutanja. Nema bolje metafore za današnje stanje u Srbiji – brojne razmahane neznalice s mobilnim telefonima u rukama.

Druga zanimljiva metafora za „potrošačku Srbijicu“ svakako je emisija „Superštediša“ na TV B92. Posle neuspelih pokušaja da se osnove konzumentske kulture televizijski obrade u emisijama tipa „Brendomanija“, autori su se odlučili za narodski ugao. To je omogućilo bolju komunikaciju s gledaocima, ali nas uverilo u tužnu činjenicu da je najbolji proizvod u Srbiji – onaj najjeftiniji. To je takođe po pravilu domaći proizvod. Bojim se da onda imamo tek nagoveštaj konzumentske kulture, gde bi kupac mogao da traži određeni kvalitet za robu koju kupuje. Superštediša ima i anketu gde ljudi pukušavaju da definišu neke osnovne ekonomske pojmove. Iako su to izrazi koje svakodnevno koristimo (maloprodaja, atest, marža…), vidljivo je opšte neznanje jer smo godinama funkcionisali u trange-frange ekonomiji. Poseban kuriozitet na koji treba obratiti pažnju jesu prodavnice u kojima Superštediša pronalazi svoje artikle. Tako u Srbiji kremu sa sunčanje prodaju u papirnici, drangulije za plažu u knjižari, a flaširanu vodu u salonu nameštaja. Zato je kupovina ovde još zanat za upućene.

Kad smo već kod ekonomije, sve televizije pomno su pratile kraj jednog prijateljstva. Reč je o odnosima i prepucavanjima između gospode Đelića i Dinkića. Sve ono što ih je razlikovalo od ostatka političkog miljea Srbije, polako je nestalo. Tokom konferencije za medije, guverner je iznad glave imao veliki grb NBS, koji mu je davao komičan izgled Hogara Strašnog, jednako patetičan kao zaklinjanje ministra Đelića. Ukoliko je uopšte moguće (ili suvislo) vagati ko je tu koga pustio niz vodu, možemo samo da primetimo da se voda pristojno zamuljala. Tokom duela Dinkića i Đelića na RTS-u u ekonomski i politički vokabular vratila „majka“, na sreću, više kao referenca, a manje kao psovka. se

Željko Joksimović (pevač ovdašnji i tvorac hita „Telo vreteno“) dospeo je u „Telefakt“ BK televizije, jer je iz Ružičastog jata preleteo kod Bogoljuba. Sad će navodno da postane još veća zvezda, takoreći evropskog formata. Transferi i prebezi na relaciji Pink–BK počinju da liče na jadačenje srpskih komšija, koje se po pravilu završava beskrajnom parnicom oko međe.

Ovim univerzalnim balkanskim problemom na zaista originalan način bavi se i dokumentarni film Olega Novkovića koji je prikazan na RTS-u. Deca iz dva sela (reč je o okolini Bujanovca) žive jedni pored drugih u paralelnim univerzumima koje je podelila mržnja. Upoznaju se tako što snimaju film o svom selu i šalju ga komšijama, jer jedni su Srbi a drugi Albanci. Mržnja polako ustupa mesto znatiželji, a nakon dve odvojene projekcije shvataju da slično žive i dele iste strahove. Srećan kraj ne postoji – bilo bi suludo očekivati ga jer oni koji se ne vide u filmu, odrasli, zidove su podigli previsoko. Za početak – deca su počela da vire kroz rupice u tom zidu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure