img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV MANIJAK

Ružičasti preletač

24. jul 2003, 23:56 Dragan Ilić
Copied

Svi smo na moru! Tako bi valjda trebalo da stoji u podnaslovu većine tv-emisija. Devojčice u jutarnjem programu RTS-a vežbaju na Miločeru, videli smo kako izgledaju svi voditelji 3K u kupaćim kostimima, a sudeći po programu TV Pinka – morska obala je negde podno Dedinja. U Beogradu su ostali samo entuzijasti iz kviza BK televizije „SMS avantura“. To je inače premijera DJ Dekija na porodičnoj televiziji, dosta grandiozna- ako mene pitate. Tri ekipe jure Beogradom tražeći orijentire (stara izviđačka disciplina), a pomažu im kolege iz tima putem SMS poruka. Emisija je dinamična i puna neobičnih snimaka grada, ali po pravilu stvar zapne kada je za odgonetanje neke lokacije potrebno barem minimalno znanje iz opšte kulture. Takmičarke iz poslednje emisije pokazale su da dobro trče, da se spretno otimaju oko koverata s nagradama, ali nemaju pojma ko je Mika Alas ili ko je vođa Prvog srpskog ustanka. (Pomoć – nije onaj na konju na Trgu republike.) Paradoks ove emisije je upravo u tome što je moguće zamisliti identičan zadatak i orijentire koje bi učesnici mogli da odgonetnu u studiju – bez jurcanja. Sve bi bilo manje bombastično, ali upravo znanje daje nam mogućnost da putujemo bez lutanja. Nema bolje metafore za današnje stanje u Srbiji – brojne razmahane neznalice s mobilnim telefonima u rukama.

Druga zanimljiva metafora za „potrošačku Srbijicu“ svakako je emisija „Superštediša“ na TV B92. Posle neuspelih pokušaja da se osnove konzumentske kulture televizijski obrade u emisijama tipa „Brendomanija“, autori su se odlučili za narodski ugao. To je omogućilo bolju komunikaciju s gledaocima, ali nas uverilo u tužnu činjenicu da je najbolji proizvod u Srbiji – onaj najjeftiniji. To je takođe po pravilu domaći proizvod. Bojim se da onda imamo tek nagoveštaj konzumentske kulture, gde bi kupac mogao da traži određeni kvalitet za robu koju kupuje. Superštediša ima i anketu gde ljudi pukušavaju da definišu neke osnovne ekonomske pojmove. Iako su to izrazi koje svakodnevno koristimo (maloprodaja, atest, marža…), vidljivo je opšte neznanje jer smo godinama funkcionisali u trange-frange ekonomiji. Poseban kuriozitet na koji treba obratiti pažnju jesu prodavnice u kojima Superštediša pronalazi svoje artikle. Tako u Srbiji kremu sa sunčanje prodaju u papirnici, drangulije za plažu u knjižari, a flaširanu vodu u salonu nameštaja. Zato je kupovina ovde još zanat za upućene.

Kad smo već kod ekonomije, sve televizije pomno su pratile kraj jednog prijateljstva. Reč je o odnosima i prepucavanjima između gospode Đelića i Dinkića. Sve ono što ih je razlikovalo od ostatka političkog miljea Srbije, polako je nestalo. Tokom konferencije za medije, guverner je iznad glave imao veliki grb NBS, koji mu je davao komičan izgled Hogara Strašnog, jednako patetičan kao zaklinjanje ministra Đelića. Ukoliko je uopšte moguće (ili suvislo) vagati ko je tu koga pustio niz vodu, možemo samo da primetimo da se voda pristojno zamuljala. Tokom duela Dinkića i Đelića na RTS-u u ekonomski i politički vokabular vratila „majka“, na sreću, više kao referenca, a manje kao psovka. se

Željko Joksimović (pevač ovdašnji i tvorac hita „Telo vreteno“) dospeo je u „Telefakt“ BK televizije, jer je iz Ružičastog jata preleteo kod Bogoljuba. Sad će navodno da postane još veća zvezda, takoreći evropskog formata. Transferi i prebezi na relaciji Pink–BK počinju da liče na jadačenje srpskih komšija, koje se po pravilu završava beskrajnom parnicom oko međe.

Ovim univerzalnim balkanskim problemom na zaista originalan način bavi se i dokumentarni film Olega Novkovića koji je prikazan na RTS-u. Deca iz dva sela (reč je o okolini Bujanovca) žive jedni pored drugih u paralelnim univerzumima koje je podelila mržnja. Upoznaju se tako što snimaju film o svom selu i šalju ga komšijama, jer jedni su Srbi a drugi Albanci. Mržnja polako ustupa mesto znatiželji, a nakon dve odvojene projekcije shvataju da slično žive i dele iste strahove. Srećan kraj ne postoji – bilo bi suludo očekivati ga jer oni koji se ne vide u filmu, odrasli, zidove su podigli previsoko. Za početak – deca su počela da vire kroz rupice u tom zidu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure