img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme novca

Reforma prometa

26. jun 2002, 21:02 Vesna Arsić, viceguverner Narodne banke Jugoslavije
Copied

Siguran i efikasan protok novca po ugledu na EU

Zavod za obračun i plaćanja (ZOP), odnosno bivši SDK, je institucija koja je postojala samo u zemljama bivše SFRJ. Osnovne funkcije ZOP-a bile su platni promet u zemlji i poreska kontrola. Novim zakonom o platnom prometu razdvajaju se ove dve funkcije tako što platni promet prelazi u banke, dok kontrola naplate javnih prihoda prelazi u nadležnost Republičke uprave javnih prihoda (RUJP). Na taj način finansijski sistem Srbije postaje kompatibilan sa sistemima koji funkcionišu u zemljama Evropske unije.

U novi zakon o platnom prometu, koji će se primenjivati od januara 2003. godine, ugrađena su odgovarajuća rešenja Evropske unije koja omogućavaju siguran i efikasan platni sistem, što je ključni zahtev za održavanje i promociju finansijske stabilnosti. U Zakonu su poštovani osnovni principi koje preporučuje Komitet za platne sisteme i sisteme poravnanja BIS-a (Bank for International Settlements).

Polazeći od činjenice da se sada u ZOP-u vodi oko 390.000 računa pravnih subjekata i oko 80.000 računa za uplatu javnih prihoda i njihovu alokaciju, kao i da klijent može imati više računa kod više banaka, neophodna je pripremna faza koja će već od septembra ove godine omogućiti bankama da klijentima otvaraju žiro-račune prema podračunima koje sada klijenti imaju kod banaka.

Svakako da je pitanje tehničko-tehnološke pripremljenosti kako nosilaca platnog prometa (NBJ i banaka) tako i učesnika (klijenata) veoma bitno za ocenu ispunjenosti uslova za prenos platnog prometa u banke. Ne samo sa aspekta prijemnog mesta već i u pogledu njihove međusobne povezanosti, kompatibilnosti opreme, aplikativnih rešenja koja koriste i ispunjenosti uslova koje će od njih tražiti NBJ.

U novopostavljenom sistemu platnog prometa znatno je izmenjena uloga Narodne banke. Pored operativnog dela posebno mesto zauzima njena uloga u uređivanju ove oblasti, u smislu propisivanja zahteva koje nosioci i učesnici u platnom prometu moraju da ispune, kao i u nadzoru nad ukupnim platnim prometom i preduzimanju mera da se on uspešno realizuje.

Značajno mesto takođe zauzima njena uloga u praćenju mogućih rizika u platnom prometu, pre svega likvidonosnog, sistemskog i operativnog rizika. Likvidonosni rizik može nastupiti ako jedna banka nije dovoljno likvidna da obezbedi u roku realizaciju naloga njenih klijenata, sistemski rizik nastupa u slučaju kad nelikvidnost jedne banke može da ugrozi međubankarski obračun i izvršenje transakcija kod drugih banaka, dok operativni rizik postoji kada NBJ ili banke nemaju alternativna rešenja za izvršenje transakcije a došlo je do većeg zastoja – kvara u sistemu. Stoga Narodna banka prati svaku banku ponaosob i interveniše određenim dnevnim kreditom za likvidnost (intraday credit), ili obezbeđuje banci kredite na bazi adekvatnih kolaterala. Naravno, očekuje se razvoj međubankarskih kredita kojima banke međusobno pozajmljuju sredstva za okončanje platnih transakcija.

Veoma često se na raznim nivoima postavlja pitanje da li je Srbiji uopšte potrebna reforma platnog sistema kada godinama ima instituciju koja realizuje platni promet u pogledu efikasnosti i pouzdanosti u skladu sa svetskim standardima i uz to obavlja niz drugih funkcija za državu.

Postoji niz razloga da se reforma sprovede – navodimo samo neke:

da bi se funkcija platnog prometa prenela u banke, gde joj je organsko mesto (u okviru ukupnog servisa bankarskih usluga) i oslobodila se sporednih funkcija kao što su kontrola naloga, prikupljanje poreza, statistika, izveštavanje i dr.; da bi se modernizovale operacije međubankarskog kliringa prema međunarodnoj praksi, da bi se unapredili odnosi banka–klijent kao i konkurentski odnosi između banaka što bi doprinelo razvoju ukupnog finansijskog sektora; da bi Narodna banka Jugoslavije konačno dobila ulogu koju treba da ima u platnom prometu (njegovo uređenje i kontrola) i, naravno, da bi se povećala ukupna ekonomija na nivou zemlje – smanjenjem troškova realizacije transakcije plaćanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure