img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Viminacijum

Red mamuta, red zlata

28. jun 2012, 00:48 M. V
Copied

Arheolozima u Viminacijumu poslednjih dana čini se kao da se neko sa njima poigrava. Od početka juna, na mestu logora Sedme rimske legije iz I veka počela su da isplivavaju najrazličitija blaga.

Naime, samo nekoliko dana posle otkrića skeleta sedam mamuta, na oko 300 metara udaljenosti od njih pronađena je još jedna rimska nekropola. U ovoj grobnici nađeni su ostaci Starih Rimljana, kao i zlatni nakit – prstenje sa dragim kamenjem, zlato, perle. Nekropola sa desetak grobova veoma je dobro očuvana. Otkriveni su tragovi gašenog kreča, što je sasvim neuobičajeno za rimske grobove tog doba.

Zatim se ispostavilo da su u areni koja se takođe nalazi u arheološkom parku, ispod borilišta iskopani ostaci životinja koje su se ovde borile međusobno i sa ljudima. Pronađene su kosti mrkog medveda, koji je tu usmrćen u II veku, i kamile, koja je takođe ubijena na istom mestu vek kasnije. No, iako zvuči fascinantno, kako ističe direktor arheološkog parka dr Miomir Korać, u Viminacijumu je ranije već pronađeno više kostiju jednogrbih i dvogrbih kamila – one su na ovo mesto, tadašnju raskrsnicu puteva ka Africi i Aziji, stizale u karavanima.

Na tom mestu pre oko 2000 godina Sedma rimska legija Claudia pia fidelis podigla je utvrđeni logor da bi čuvala granicu rimske civilizacije i divljeg sveta. Ubrzo je nastala raskrsnica velikih puteva, a na platou iznad Dunava nikla je i velika palata.

No, hiljadama godina ranije, na istom terenu bila je velika plodna ravnica, zemlja kojom su hodali mamuti. To potvrđuju i skeleti sedam životinja koje su živele pre oko 60.000 godina (videti „Vreme“ broj 1120), a na koje su početkom juna naleteli bageristi iz Kostolca. Iako su fosili vunastog mamuta pronađeni na više mesta u Evropi, a najviše u Rusiji, retko gde su iskopani potpuno očuvani skeleti, a naročito je neobično da je pronađeno čitavo groblje ovih životinja.

Da bude još neobičnije, pre tri godine na sasvim drugom kraju Viminacijuma, na ivici ugljenokopa Drmno kod Kostolca, pronađen je još jedan, veoma dobro očuvan skelet mamuta. No, to nije vunasti mamut, već veoma redak i veoma star (između 400.000 i 1.000.000 godina) skelet jednog od najdrevnijih evropskih sisara, Mammuthus meridionalis.

Ova otkrića, kao i skeleti mamuta, počeli su da privlače pažnju medija iz regiona, ali i velike svetske kuće. Arheolozi koji rade u ovom parku nadaju se da će nova otkrića privući i njihove kolege iz inostranstva.

foto: tanjug
foto: tanjug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure