img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Viminacijum

Red mamuta, red zlata

28. jun 2012, 00:48 M. V
Copied

Arheolozima u Viminacijumu poslednjih dana čini se kao da se neko sa njima poigrava. Od početka juna, na mestu logora Sedme rimske legije iz I veka počela su da isplivavaju najrazličitija blaga.

Naime, samo nekoliko dana posle otkrića skeleta sedam mamuta, na oko 300 metara udaljenosti od njih pronađena je još jedna rimska nekropola. U ovoj grobnici nađeni su ostaci Starih Rimljana, kao i zlatni nakit – prstenje sa dragim kamenjem, zlato, perle. Nekropola sa desetak grobova veoma je dobro očuvana. Otkriveni su tragovi gašenog kreča, što je sasvim neuobičajeno za rimske grobove tog doba.

Zatim se ispostavilo da su u areni koja se takođe nalazi u arheološkom parku, ispod borilišta iskopani ostaci životinja koje su se ovde borile međusobno i sa ljudima. Pronađene su kosti mrkog medveda, koji je tu usmrćen u II veku, i kamile, koja je takođe ubijena na istom mestu vek kasnije. No, iako zvuči fascinantno, kako ističe direktor arheološkog parka dr Miomir Korać, u Viminacijumu je ranije već pronađeno više kostiju jednogrbih i dvogrbih kamila – one su na ovo mesto, tadašnju raskrsnicu puteva ka Africi i Aziji, stizale u karavanima.

Na tom mestu pre oko 2000 godina Sedma rimska legija Claudia pia fidelis podigla je utvrđeni logor da bi čuvala granicu rimske civilizacije i divljeg sveta. Ubrzo je nastala raskrsnica velikih puteva, a na platou iznad Dunava nikla je i velika palata.

No, hiljadama godina ranije, na istom terenu bila je velika plodna ravnica, zemlja kojom su hodali mamuti. To potvrđuju i skeleti sedam životinja koje su živele pre oko 60.000 godina (videti „Vreme“ broj 1120), a na koje su početkom juna naleteli bageristi iz Kostolca. Iako su fosili vunastog mamuta pronađeni na više mesta u Evropi, a najviše u Rusiji, retko gde su iskopani potpuno očuvani skeleti, a naročito je neobično da je pronađeno čitavo groblje ovih životinja.

Da bude još neobičnije, pre tri godine na sasvim drugom kraju Viminacijuma, na ivici ugljenokopa Drmno kod Kostolca, pronađen je još jedan, veoma dobro očuvan skelet mamuta. No, to nije vunasti mamut, već veoma redak i veoma star (između 400.000 i 1.000.000 godina) skelet jednog od najdrevnijih evropskih sisara, Mammuthus meridionalis.

Ova otkrića, kao i skeleti mamuta, počeli su da privlače pažnju medija iz regiona, ali i velike svetske kuće. Arheolozi koji rade u ovom parku nadaju se da će nova otkrića privući i njihove kolege iz inostranstva.

foto: tanjug
foto: tanjug
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure