img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teodor fon Burg

Najbolji matematičar na svetu

18. jul 2012, 20:09 R.V
Copied

Bila je to vest koja je ponovo obradovala sve one neprekidno žedne uspeha. Na pedeset trećoj po redu Matematičkoj olimpijadi koja je protekle nedelje održana u Argentini, u gradu Mar del Plata, učenik iz Srbije Teodor fon Burg osvojio je šestu olimpijsku medalju i tako, proteklog vikenda, postao najbolji matematičar na svetu. Ovaj izvanredan uspeh jedva da je nekada zabeležen među mladim matematičarima koji se takmiče na olimpijadama i svakako, predstavlja najveći uspeh u ovoj oblasti koji je Srbija dosad postigla.

Svake godine olimpijski tim iz Srbije osvoji nekoliko medalja, zlatnih, srebrnih i bronzanih. No, mada te svakako važne rezultate mediji često prenose na isti način kao sportske uspehe, zanemaruje se činjenica da su naši zlatni takmičari samo u retkim slučajevima zaista prvoplasirani. Sportski utisak koji, međutim, ostaje, nije baš veran stvarnosti, ali je merilo opšte težnje da se u nečemu, na bilo koji način, bude uspešno.

Naime, pravila ovih takmičenja su takva da se na njima dodeljuje više zlatnih, kao i više srebrnih i bronzanih medalja. Olimpijci ovenčani ovim medaljama nesumnjivo predstavljaju najtalentovaniju decu na svetu, svi dobijaju pozive sa prestižnih univerziteta i uglavnom ostvaruju izuzetne karijere. No, oni nisu isto što i sportisti koji jurišaju na medalje i prvi prolaze kroz cilj.

Međutim, uspeh Teodora fon Burga prevazilazi te okvire i u svakom smislu je jedinstven – nakon čitavog niza medalja koje je osvajao iz godine u godinu, on se sada dugoročno izdvojio u ukupnom plasmanu među konkurentima iz celog sveta.

U takozvanom Holu slavnih, na zvaničnoj listi Međunarodnih matematičkih olimpijada, Teodor fon Burg je sada izbio na prvo mesto. Sa šest osvojenih medalja, četiri zlatne, jednom srebrnom i jednom bronzanom, on je najuspešniji takmičar na svetu. Iza njega su mladi matematičari iz Nemačke, Liza Sauerman i Kristijan Rajher, koji su osvojili ukupno po pet medalja.

Od 15.000 mladih matematičara koji su učestvovali na olimpijadama iz matematike u poslednjih pedeset godina, četiri zlatne medalje su pre njega uspela da osvoje samo tri matematičara. Sasvim je izvesno da će, nakon što je osvojio šest medalja, dugo ostati na tom tronu, jer je njegov uspeh teško ponoviti.

Teodor fon Burg je u ovom međunarodnom matematičkom ringu već šest godina, od 2007. kad je kao predstavnik Srbije nastupio na Olimpijadi u Vijetnamu. Tada je bio učenik sedmog razreda, koji je pohađao u okviru posebnog programa za osnovce u Matematičkoj gimnaziji. Šest godina kasnije, nakon završene četiri godine Matematičke gimnazije, iza sebe je ostavio više od 110 raznih takmičenja i više od 130 nagrada i medalja.

Kako je njegova porodica najavila beogradskim medijima, Fon Burg će na jesen školovanje nastaviti u Oksfordu, gde će studirati matematiku. Isto tako, već dugo prisutan u medijima, Fon Burg se, kao najbolji mladi matematičar u Srbiji, često dovodi u vezu i sa pitanjem koliko se novca ulaže u mlade talente. Mladi takmičari i njihovi profesori su samo za odlazak na Olimpijadu dugo prikupljali sredstva i u Argentinu su otišli zahvaljujući sponzoru iz privrede.

Najava da se Teodor fon Burg neće vraćati u Srbiju, možda nije posledica neke stvarne nebrige nadležnih i zapostavljanja, ali se nije pojavila bez razloga i u svakom slučaju šalje užasnu poruku o stanju u kom smo se našli. Ako se uzme u obzir pomenuta medijska euforija sa medaljama mladih takmičara iz fizike i matematike, kao i težnja da se, u stalnom odsustvu samopouzdanja, na bilo kom polju pokažemo kao prvaci, nedovoljno brige o takvim talentima je u najmanju ruku zbunjujuće.

Nijedno društvo, naravno, ne može da očekuje da se takvi izvanredni talenti pojave tamo gde bi se želelo i kad bi se želelo, ali je od presudnog značaja da pruži podršku onda kad se pojave, što na kraju uvek izađe na dobrobit zajednice. Odnos prema talentovanim pojedincima poput ovog dečaka je merilo stanja društva na razne načine – njegove spremnosti da neguje one koji su uspešni, volje da ulaže u obrazovanje i ideje o dugoročnom naučnom, intelektualnom i duhovnom napretku. Kad ona izostane, a javi se uspeh, poruka je samo jedna – mi jednostavno ne zaslužujemo tu vrstu izuzetka.

Potpuno bi pogrešan cilj bilo nagnati hiljade mladih kreativnih i talentovanih đaka da se besomučno takmiče u matematici ili bilo kojoj drugoj sličnoj oblasti, ali Teodor fon Burg se do svetskog trona uspinjao dugo, mnogo pre ovog uspeha i neodoljiv je utisak da se na to reagovalo bez dovoljno spremnosti.

U opštoj suši bilo kakvih rezultata, kad i teniseri imaju lošu sezonu, Teodor fon Burg je svojim veličanstvenim uspehom iz Argentine poslao kišu samopouzdanja. No, kao i obično, zatekao nas je nespremne – sa probušenim kofama za vodu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure