img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teodor fon Burg

Najbolji matematičar na svetu

18. јул 2012, 20:09 R.V
Copied

Bila je to vest koja je ponovo obradovala sve one neprekidno žedne uspeha. Na pedeset trećoj po redu Matematičkoj olimpijadi koja je protekle nedelje održana u Argentini, u gradu Mar del Plata, učenik iz Srbije Teodor fon Burg osvojio je šestu olimpijsku medalju i tako, proteklog vikenda, postao najbolji matematičar na svetu. Ovaj izvanredan uspeh jedva da je nekada zabeležen među mladim matematičarima koji se takmiče na olimpijadama i svakako, predstavlja najveći uspeh u ovoj oblasti koji je Srbija dosad postigla.

Svake godine olimpijski tim iz Srbije osvoji nekoliko medalja, zlatnih, srebrnih i bronzanih. No, mada te svakako važne rezultate mediji često prenose na isti način kao sportske uspehe, zanemaruje se činjenica da su naši zlatni takmičari samo u retkim slučajevima zaista prvoplasirani. Sportski utisak koji, međutim, ostaje, nije baš veran stvarnosti, ali je merilo opšte težnje da se u nečemu, na bilo koji način, bude uspešno.

Naime, pravila ovih takmičenja su takva da se na njima dodeljuje više zlatnih, kao i više srebrnih i bronzanih medalja. Olimpijci ovenčani ovim medaljama nesumnjivo predstavljaju najtalentovaniju decu na svetu, svi dobijaju pozive sa prestižnih univerziteta i uglavnom ostvaruju izuzetne karijere. No, oni nisu isto što i sportisti koji jurišaju na medalje i prvi prolaze kroz cilj.

Međutim, uspeh Teodora fon Burga prevazilazi te okvire i u svakom smislu je jedinstven – nakon čitavog niza medalja koje je osvajao iz godine u godinu, on se sada dugoročno izdvojio u ukupnom plasmanu među konkurentima iz celog sveta.

U takozvanom Holu slavnih, na zvaničnoj listi Međunarodnih matematičkih olimpijada, Teodor fon Burg je sada izbio na prvo mesto. Sa šest osvojenih medalja, četiri zlatne, jednom srebrnom i jednom bronzanom, on je najuspešniji takmičar na svetu. Iza njega su mladi matematičari iz Nemačke, Liza Sauerman i Kristijan Rajher, koji su osvojili ukupno po pet medalja.

Od 15.000 mladih matematičara koji su učestvovali na olimpijadama iz matematike u poslednjih pedeset godina, četiri zlatne medalje su pre njega uspela da osvoje samo tri matematičara. Sasvim je izvesno da će, nakon što je osvojio šest medalja, dugo ostati na tom tronu, jer je njegov uspeh teško ponoviti.

Teodor fon Burg je u ovom međunarodnom matematičkom ringu već šest godina, od 2007. kad je kao predstavnik Srbije nastupio na Olimpijadi u Vijetnamu. Tada je bio učenik sedmog razreda, koji je pohađao u okviru posebnog programa za osnovce u Matematičkoj gimnaziji. Šest godina kasnije, nakon završene četiri godine Matematičke gimnazije, iza sebe je ostavio više od 110 raznih takmičenja i više od 130 nagrada i medalja.

Kako je njegova porodica najavila beogradskim medijima, Fon Burg će na jesen školovanje nastaviti u Oksfordu, gde će studirati matematiku. Isto tako, već dugo prisutan u medijima, Fon Burg se, kao najbolji mladi matematičar u Srbiji, često dovodi u vezu i sa pitanjem koliko se novca ulaže u mlade talente. Mladi takmičari i njihovi profesori su samo za odlazak na Olimpijadu dugo prikupljali sredstva i u Argentinu su otišli zahvaljujući sponzoru iz privrede.

Najava da se Teodor fon Burg neće vraćati u Srbiju, možda nije posledica neke stvarne nebrige nadležnih i zapostavljanja, ali se nije pojavila bez razloga i u svakom slučaju šalje užasnu poruku o stanju u kom smo se našli. Ako se uzme u obzir pomenuta medijska euforija sa medaljama mladih takmičara iz fizike i matematike, kao i težnja da se, u stalnom odsustvu samopouzdanja, na bilo kom polju pokažemo kao prvaci, nedovoljno brige o takvim talentima je u najmanju ruku zbunjujuće.

Nijedno društvo, naravno, ne može da očekuje da se takvi izvanredni talenti pojave tamo gde bi se želelo i kad bi se želelo, ali je od presudnog značaja da pruži podršku onda kad se pojave, što na kraju uvek izađe na dobrobit zajednice. Odnos prema talentovanim pojedincima poput ovog dečaka je merilo stanja društva na razne načine – njegove spremnosti da neguje one koji su uspešni, volje da ulaže u obrazovanje i ideje o dugoročnom naučnom, intelektualnom i duhovnom napretku. Kad ona izostane, a javi se uspeh, poruka je samo jedna – mi jednostavno ne zaslužujemo tu vrstu izuzetka.

Potpuno bi pogrešan cilj bilo nagnati hiljade mladih kreativnih i talentovanih đaka da se besomučno takmiče u matematici ili bilo kojoj drugoj sličnoj oblasti, ali Teodor fon Burg se do svetskog trona uspinjao dugo, mnogo pre ovog uspeha i neodoljiv je utisak da se na to reagovalo bez dovoljno spremnosti.

U opštoj suši bilo kakvih rezultata, kad i teniseri imaju lošu sezonu, Teodor fon Burg je svojim veličanstvenim uspehom iz Argentine poslao kišu samopouzdanja. No, kao i obično, zatekao nas je nespremne – sa probušenim kofama za vodu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure