img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

21. jun 2001, 12:53 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Banjaluka: Ekstremisti

Srpski ekstremisti opet su pokušali da spreče polaganje kamena temeljca Ferhad-pašine džamije koja je 1993, tokom rata u Bosni, dinamitom srušena do temelja. Ceremonija polaganja kamena temeljca planirana je najpre za 7. maj, ali su srpski demonstranti nasilno sprečili taj čin. Tada je u demonstracijama poginula jedna osoba, a tridesetak ih je ranjeno. Uprkos incidentima i sukobima srpskih demonstranata sa jakim policijskim snagama, muslimanski verski vođa u BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić položio je kamen temeljac 18. juna na mestu gde se nalazila stara džamija. „Ferhadija bi trebalo da bude simbol pomirenja, ljubavi, međusobnog dijaloga i tolerancije“, rekao je Cerić tokom ceremonije kojoj su prisustvovali vernici, predstavnici diplomatskog kora, najviši predstavnici Republike Srpske – predsednik Mirko Šarović, premijer Mladen Ivanić i predsednik parlamenta Dragan Kalinić, bošnjački član Predsedništva BiH Beriz Belkić i ministar inostranih poslova BiH-a Zlatko Lagumdžija. Na kamenu temeljcu piše: „Ferhadija – izgrađena 1579, srušena 7. maja 1993, obnovljena 7. maja 2001.“

U trenutku polaganja kamena temeljca demonstranti su se nalazili na oko 300 metara od mesta gde se održavala ceremonija i kamenicama pokušavali da probiju policijski kordon. Policija je upotrebila suzavac i vodene topove, a u sukobima je povređeno više demonstranata i desetak policajaca. Tog dana je u Skupštinu grada Banjaluke stigla anonimna prijava da je u zgradi podmetnuta eksplozivna naprava, pa je obezbeđenje zgrade naredilo evakuaciju zaposlenih.

Katmandu: Zvanična verzija

Pre nego što je ubio oca, majku i druge članove kraljevske porodice Nepala i posluge, prestolonaslednik Dipendra bio je ne samo pripit već i pod dejstvom lakih droga, saznaje se nakon istrage. Kraljević je besan napustio porodičnu večeru zbog svađe sa roditeljima koji nisu odobrili njegovu veridbu sa gospođicom Devjani Ramom, zatim je otišao do svoje sobe, odakle je sa njom tri puta razgovarao mobilnim telefonom, da bi se vratio u ratničkom odelu i naoružan. Zvanična istraga je završena, i ona se poklapa sa nezvaničnim izjavama svedoka da krivica za krvoproliće leži isključivo na Dipendri, koji je podlegao povredama. Zvanična verzija pročitana je na nepalskom i engleskom na državnoj televiziji i radiju, ali mnogi građani Nepala i dalje veruju da je mladi kraljević bio žrtva zavere da bi se prestola domogao njegov mlađi brat.

Rim: Zabrinutost

Italijanski premijer Silvio Berluskoni zabrinuo se zbog nemira koji su pratili samit EU-a nedavno završen u Geteborgu u Švedskoj, i najavio je pregovore sa demonstrantima koji su najavili proteste za vreme samita G8 koji će se održati u Đenovi sledeće nedelje.

Očekuje se da će se u Đenovi okupiti čak blizu 100.000 demonstranata, protivnika globalizacije. Berluskoni je prilikom obraćanja Senatu rekao da svu odgovornost za eventualne nemire i štetu snosi prethodna vlada, i najavio otvoreni dijalog sa protivnicima globalizacije. Luka Kazarini, vođa italijanskih antiglobalista izjavio je za dnevnik „Korijere dela sera“: „Za razliku od Sijetla, sada je važno sprečiti samit.“ Dok je Berluskoni govorio pred Senatom poslanici iz redova komunista istakli su slogane „Ne G-8!“.

No, u danima pred samit Berluskonijevu zabrinutost dele i svetske obaveštajne službe nakon najave arhiteroriste Osame bin Ladena da će iskoristiti gužvu u Đenovi za terorističku akciju protiv Amerikanca.

Gvatemala Siti: Bekstvo iz „Pakla“

Čak 67 okorelih robijaša, među kojima ima i onih koju su čekali izvršenje smrtne kazne, pobeglo je iz zatvora poznatog pod nazivom „Pakao“ u Gvatemala Sitiju, što predstavlja najveće bekstvo iz zatvora u istoriji ove zemlje. Osamdesetak zatvorenika iskoristili su dan otvorenih vrata, Paterice, i puškama i ručnim bombama koje su im ranije doturene u zatvor napali stražare a zatim oteli automobile i autobuse da bi odmakli od zatvora. Jedan osuđenik je poginuo, a desetorica su uhvaćena i vraćena iza rešetaka.

Predstavnici ministarstva unutrašnjih poslova smatraju da su zatvorenici dobro isplanirali akciju, da je vođa bilo čak osam, i da su se verovatno već domogli susednog El Salvadora. Većina odbeglih zatvorenika osuđena je zbog silovanja, ubistva, otmice i drugih teških krivičnih dela, a na izdražavnje kazne poslati su u „Pakao“ zato što je to najbolje čuvani zatvor u Gvatemali.

Kjoto: Gejša i parnica

Mineko Ivasaki, bivša gejša koja se nakon penzionisanja povukla u Kjoto gde je živela sa mužem i ćerkom pristala je da američkom novinaru Arturu Goldenu otkrije tajne svog zanata. Golden je pre četiri godine objavio knjigu „Memoari jedne gejše“ i ona je zasnovana najviše na svedočenju gospođe Ivasaki. Knjiga je postala bestseler i do sada je prevedena na preko 30 jezika. U knjizi se autor otvoreno zahvaljuje gospođi Ivasaki, koja se u međuvremenu pokajala što je bila toliko iskrena, pa je tužila je autora za uvredu časti. Tužba se sada nalazi pred Okružnim sudom na Menhetnu. Gospođa Ivasaki tvrdi da je Golden prekršio zlatno pravilo zanata koje važi vekovima, a to je apsolutna diskrecija. Ona će tražiti da deo profita od bestselera pripadne njoj. Autor Golden, pak, tvrdi, da gospođi Ivasaki nikada nije obećao takvu vrstu diskrecije, i da ona nije od njega ni tražila da ne pominje njeno ime.

Ceo slučaj uznemirio je gejše u Japanu koje su kivne na gđu Ivasaki što je otišla predaleko u poveravanju i što je prekršila tradiciju diskrecije. One smatraju da će ovako otkrivanje tajne zanata neprosvećenima samo osnažiti ubeđenje zapadnjaka da gejše nisu ništa drugo nego „obrazovane prostitutke“.

„Mislim da su druge gejše malo preterale kada su se toliko okomile na gđu Ivasaki. Godi mi što ispada kao da sam otkrio velike tajne, ali knjiga je samo roman, ništa više“, prokomentarisao je autor uzbunu među gejšama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure