img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

26. decembar 2001, 18:10 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Kabul: Smena vlasti

Tri meseca nakon antitalibanske kampanje koju su snage SAD vodile iz vazduha, a snage Severne alijanse na terenu i posle pet godina tlačiteljskog talibanskog režima Avganistan je dobio prelaznu vladu. Na njenom čelu nalazi se Hamid Karzai (44), kabinet ima 29 članova, a mandat vlade, prema sporazumu iz Bona, trajaće samo šest meseci, nakon čega će se sastati Veliko veće (Loya Jirga) da izabere novu prelaznu vladu čiji će mandat trajati dve godine, do slobodnih izbora. Odeven u tradicionalnu ljubičasto-zelenu odoru, novi avganistanski lider Karzai položio je zakletvu na svečanosti u sali palate Golkana sovjetskog stila pred oko 2000 zvaničnika i najistaknutijih predstavnika diplomatskog kora. „U ovim kritičnim vremenima, kada naša otadžbina prati svaki naš korak, ujedinimo se kao braća i sestre“, izjavio je šef privremene vlade Karzai. „Budimo dobri jedni prema drugima, pokažimo saosećanje i podelimo bol. Zaboravimo prošlost“, završio je govor Karzai, koji je zakletvu položio nad Kuranom, pet puta se poklonivši Bogu. Karzai potiče iz ugledne porodice većinske avganistanske nacije Paštuna, sa dugom tradicijom političkog angažmana, koja je u srodstvu sa svrgnutim kraljem Zahirom Šahom. Istaknute položaje u Avganistanu zauzimali su njegovi i otac i deda, a sam Karzai bio je na kratko zamenik ministra spoljnih poslova. Iako se sumnja da su mu oca u atentatu ubili talibani, Karzai je isprva pozdravio dolazak talibana na vlast, ali je ubrzo postao oštar kritičar represivne talibanske vladavine. Školovao se u Nju Delhiju, a tokom osamdesetih boravo je u SAD i odlično govori engleski. U zemlji koja je do te mere razorena najpre tridesetogodišnjim ratovima, a sada združenim naporima SAD i Severne alijanse, nijednoj vladi ne bi bilo lako da započne obnovu zemlje koja mora da krene iz temelja, a kamoli vladi koja je rezultat mukotrpno postignutog političkog kompromisa, i u kojoj sede bivši neprijatelji. Takva je avganistanska vlada na čijem se čelu trenutno nalazi Karzai. Procenjuje se da je oko 80 odsto stanovništva nepismeno, a da čak jedno od petoro dece ne doživi petu godinu života. Od 29 članova kabineta, 11 pripada predstavnicima Paštuna, 8 predstavnicima Tadžika, tri Uzbekima, a preostala tri mesta popunili su predstavnici drugih manjina. Uprkos brojnoj nadmoći Paštuna u Avganistanu, najznačajnija mesta pripala su Tadžikima sa severa, zbog ratnih zasluga u poslednjem ratu. Njima su pripala ministarstva unutrašnjih i spoljnih poslova i ministarstvo odbrane.

Da vlada zaista počinje od nule pokazuje i činjenica da su Ujedinjene nacije odvojile fond od 20 miliona dolara da bi članovi novog avganistanskog kabineta uopšte i mogli da rašire svoje papire i nacrte za obnovu zemlje, za čiju je prvu fazu, prema procenama, potrebno više od 16 milijardi dolara. Donacija UN-a poslužiće, naime, za neophodni „ministarski paket“, koji se sastoji od stola, stolice, kompjutera, faks-mašine, telefona i automobila. Dok ministri budu posedali za svoje nove stolove, oko 200 pripadnika britanskih snaga osposobljava aerodrom u Kabulu koji treba da dočeka strane trupe koje pod pokroviteljstvom UN-a treba da obezbeđuju mir i bezbednost. Njihov mandat, međutim, ograničen je samo na Kabul.

Gordion: Galatai

Drevni grad Gordion poznat je iz istorije kao mesto gde je Aleksandar Veliki mačem presekao Gordijev čvor i ovaj njegov gest postao je metafora za situacije u kojima neko ko se nalazi pred zamršenim i teškim problemom ne raspetljava problem, već ga preseče. Od istorijskog udarca mača slavnog osvajača ovaj grad u središtu Turske budio je pažnju samo helenista, ali se zbog najnovijih arheoloških otkrića ponovo našao u središtu pažnje naučnika i istoričara. Otkrića pokazuju da su oblast naselili Kelti, preci današnjih Škota, Velšana, Iraca i Britanaca, negde u trećem veku pre naše ere. Ovo otkriće bacilo je novo svetlo na tadašnje migracije stanovništva jer se do sada nije ni sanjalo da su keltska plemena prodrla toliko daleko na istok, sve do centralnih delova današnje Turske. Arheolozi su pronašli nekoliko predmeta, ali i tekstova koji nesumnjivo ukazuju na to da su Kelti naseljavali ovo područje, a prema pronađenim natpisima, oni su se nazivali Galatajima (keltsko ime za plemenske ratnike), a Rimljani su ih potom nazvali Galima. Pretpostavlja se da su Kelti došli u ovo područje kao vojnici plaćenici i da su izgradili veliko naselje opasano kamenim zidinama. No, najubedljiviji dokaz o boravku Kelta na ovom prostoru ujedno je i najgrozomorniji: arheolozi su pronašli kosturnicu u kojoj se vidi da su mnoga tela, čak i dece, obezglavljena, a kosti su pomešane sa životinjskim ostacima. Kelti su naučnicima bili poznati po specifičnom ritualu žrtvovanja i način na koji su kosti pomešane ukazuje da su arheolozi pronašli neko svetilište ili hram gde su se ovi rituali odvijali.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure