img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

22. maj 2002, 16:23 Redakcija Vremena
Copied

Pozornici

Dok je razgovarao s drugovima na glavnoj stazi Tašmajdanskog parka u centru Beograda, jedan dečak je ove subote ostao bez svog bicikla vrednog dve prosečne mesečne plate. Grupa dečaka je jednostavno prišla i posle kraćeg koškanja otela bicikl i odvezla ga „u nepoznatom pravcu“. Tuču je posmatrala nekolicina odraslih, roditelja neke druge dece; na molbu za pomoć rekli su „da oni tu ne mogu ništa“. U isto vreme, na udaljenosti od par stotina metara u raznim pravcima, u parku je bilo osam pozornika: neki su šetali službene pse, neki odmarali u Šansi. Na 34. izložbi ULUPUDS-a kapetan MUP-a i kreator Miloš Kostić prikazao je svoju viziju policajaca naše budućnosti: na konjima, rolerima, biciklima i skuterima. Publici se dopalo, a da li će se eksponati pojaviti i na ulicama, tek će se odlučivati. Ovako opremljeni policajci patrolirali bi u pešačkim zonama, parkovima, izletištima, bili bi u stalnom pokretu i potencijalni otimači bicikala imali bi mnogo manje šanse.

Upis

Ministarstvo prosvete i sporta je, zbog promene sistema polaganja kvalifikacionih ispita za upis u srednje škole, obećalo veliku medijsku kampanju, okrugle stolove, štampanje informatora i vodiča za roditelje i buduće srednjoškolce, „odmah posle prvog maja“.

Sa dve nedelje zakašnjenja objavljen je samo konkurs za upis koji se razlikuje od prošlogodišnjeg samo po broju mesta u pojedinim školama i priloženom formularu na kome će se posle objavljivanja rezultata samog ispita upisati nazivi željenih škola i smerova. Od svega ostalog ni traga ni glasa.

Svršeni osnovci su se i predthodnih godina nekako upisivali u srednje škole, pa će, valjda, i ove.

Kongres

Za protekli vikend beše najavljeno održavanje Drugog ravnogorskog kongresa – prvi bi 1944, u selu Ba – u organizaciji Ravnogorskog pokreta „Čiča Draža“. Generalni sekretar pokreta Đuro Ristivojević objavi da je „predviđen dolazak“ delegacija, kao i lidera domaćih stranaka, patrijarha i „drugih viđenih ljudi iz kulturnog i političkog života Srbije“.

I bi Kongres. Mionica, sala Kulturnog centra, stotinak ljudi, bina ukrašena zastavama, veštačkom puzavicom, radno predsedništvo, govornica. Sekretar Đura objavi da Kongres počinje s radom, u stojećem stavu svi naizust izgovoriše Oče naš, uz završne, čije nego Đurine, „Gospode Isuse Hriste, sine Božiji, blagoslovi ovaj skup koji danas ovde radi, i neka je srećan rad“. Onda reč dobi predsednik pokreta Petar Jovanović, i to s referatom „Ravnogorski pokret od osnivanja, od Prvog do Drugog kongresa“. Onda sekretar Đura pozva predsednika mioničke opštine da pozdravi skup, kako nego lepo – „A sada će drug Điša da pozdravi skup. Đišo, gde si Đišo, nema Điše“. Onda reč dobiše i prisutni delegati. Izređaše se, istakoše se, ko sa „Pomoz’ bog“, ko sa, „Smrt komunistima“. Pa pređoše na dodelu ravnogorskih spomenica – 110 maraka po komadu – ko nego Đura predloži da se spomenice daju i Koštunici, Đinđiću i Batiću. Ko nego predsednik Pera isto ubrani dok se isti „ne poprave“. Onda bi zajednički ručak i rad po komisijama i po svim dominantnim temama, a najviše po temi ravnogorskog jedinstva, jerbo ima četiri, i brojem 4, ravnogorska pokreta. Sve bi uspešno, takoreći i više od toga, pa Kongres, iako je bilo predviđeno dvodnevno zasedanje, završi s radom u danu kada je i počeo, zbog istorije, 17. maja, petak.

Mrest

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ukinulo je zabranu izlova ribe u vreme mresta na šezdeset kilometara kanala Dunav–Tisa–Dunav kod Bačkog Gradišta. Tome su se najviše obradovale ribokradice koje su zbog svoje delatnosti stalno bile u sukobu s ribočuvarima.

U poslednjih sedam godina u Vojvodini je u sukobu s ribokradicama ubijeno šest ribočuvara. Donošenjem ove odluke, Ministarstvo poljoprivrede umnogome je umanjilo rizik njihove profesije.

Leskovac

DOS Leskovca je izgubio većinu u opštinskoj skupštini. Na vanrednim izborima održanim u nedelju 19. maja koalicija SPS–JUL–NDS imaće odbornika više u opštinskoj skupštini u Leskovcu jer je u borbi za devet odborničkih mesta DOS osvojio četiri mandata, dok je SPS dobio tri mandata. Kako je do sada odnos snaga u lokalnom parlamentu bio ujednačen – po 33 odbornika i s jedne i s druge strane, to znači da je sada posle dobijana još jednog mandata više SPS ponovo osvojio vlast u svojoj južnoj tvrđavi.

Demokratska stranka je optužila partnere iz DSS-a da su izlaskom iz DOS-a omogućili socijalistima da se vrate na vlast u Leskovcu.

Socijalisti ne kriju da žele da preuzmu vlast u lokalnoj skupstini. Uostalom Odbornička grupa SPS–JUL podnela je zahtev za sazivanje sednice Skupštine opštine još 30. aprila. Živojin Stefanović (Žika Žmigavac), predsednik Opštinskog odbora SPS-a najavio je da će SPS zakazati sednicu. Po njegovim rečima, moguće je da SPS formira koaliciju s nekim strankama „sa kojima smo to već uradili i na republičkom nivou“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure