img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

17. јул 2003, 01:31 Redakcija Vremena
Copied

Lobi

Decenijama unazad, kada je o pšenici reč, u Srbiji je količina od oko dva miliona tona pominjana kao potrebna i dovoljna za ishranu stanovništva, za tov stoke i zasnivanje sledeće setve. U poslednjih pedeset godina želo se više od toga i preticalo je i za izvoz. Ove godine požnjeveno je dvostruko manje nego što se računalo. Kao što to obično biva, od slabe žetve, tvde stručnjaci, profit će ostvariti uvozno-izvozni lobi. Vlada Srbije uredbama je pooštrila režim izvoza nekoliko osnovnih poljoprivrednih proizvoda, pre svega pšenice, kukuruza i brašna, kojim su zahvaćeni Crna Gora i Kosovo, a ministar poljoprivrede u Crnogorskoj vladi Milutin Simović saopštio da u Crnoj Gori neće poskupeti brašno i prerađevine od brašna. Ako uredba Vlade Srbije ostane na snazi, Simović poziva Crnogorce da ispolje „ekonomski patriotizam i kupuju poljoprivredne proizvode rođene pod crnogorskim suncem i iz crnogorske zemlje, a ne one sa strane, jer time jačaju domaću ekonomiju i standard“. Male neregistrovane zanatske mlinove po Šumadiji, gde je ovogodišnji prinos bio uobičajen, obilaze „biznismeni“ i ugovaraju otkup žita i brašna za izvoz. S druge strane, preduzeće YU Point Beograd kupilo je na svetskom tržištu 200.000 tona pšenice i planira da do kraja godine „interveniše“ sa 50.000 tona uz najavu da će, ako to ne bude dovoljno, uvesti i više. Svetska organizacija za hranu FAO stavila je Srbiju i Crnu Goru na spisak 37 zemalja kojima je potrebna pomoć u hrani a ministar poljoprivrede u Vladi Srbije Stojan Jevtić izjavio je da hleb neće još dugo poskupeti i da nema bojazni od nestašica. „I pored suše, s 1,4 miliona tona od ovogodišnje žetve i s prelaznim zalihama, možemo mirno da čekamo sledeću godinu i da kažemo narodu da nema bojazni od nestašica i da ćemo i za sledeću godinu imati prelazne zalihe.“ On je rekao da će Vlada insistirati na tome da se cena hleba ne menja bar do kraja godine, ali i duže.

Inex

Drugog dana ECHO festivala, u noći između 11. i 12. jula, Davora Konjikušića, novinara nedeljnika „Vreme“, šakom je u prolazu udario pripadnik „interventne“ ekipe Ineks bezbednosti. Nakon informisanja tada malobrojnih ljudi iz organizacije festivala i štaba Ineksa, smeštenog u kontejneru pored obližnje šumice, korpulentni ćelavi pripadnik obezbeđenja ubrzo je pronađen. Ponovo je nasrnuo na novinara, odbio da pođe sa svojim kolegama u štab i dâ izjavu, posle čega mu se izgubio svaki trag. Nakon dva sata bezuspešne priče i ponovne potrage ceo slučaj prijavljen je zvaničnim organima MUP-a. Epilog jedne novinarske festivalske priče na ostrvu jeste šapatom izrečena pretnja šefa obezbeđenja Ineks bezbednosti, besnog zbog dolaska policije u njihov štab, kao i jutro provedeno u Kliničko-bolničkom centru „Bežanijska kosa“. Žalosno je da, iako pravovremeno obavešteni, organizatori festivala do trenutka pisanja ovog teksta nisu uputili nikakvo zvanično izvinjenje. U telefonskom razgovoru jedna od devojaka iz organizacije i sama se požalila na obezbeđenje, uz opasku da se ono ponaša kao da ima vlastiti festival. Uprkos obećanjima odgovornih lica iz Inex bezbednosti i prvobitnoj saradnji, što bi za ozbiljnu firmu ovog tipa u ovakvim slučajevima bila obavezna procedura zbog imidža i slično, nije stigla informacija o tome da li je nasilnik pronađen. Poslednjeg dana festivala na licu mesta smo saznali za nove slučajeve nehumanog ponašanja obezbeđenja. Novinari barem mogu da se brane rečima, dok pojedincima ne ostaje ni to, već jedino da se za svoj novac pognute glave sklanjaju s puta nasilnicima u uniformama i zaborave na happy happy joy joy festivalsku atmosferu.

Penzioneri

Nezavisni sindikat penzionera Srbije Nezavisnost je na konferenciji za novinare održanoj u petak 11. jula osudio izjavu premijera Srbije Zorana Živkovića „da bi bilo dobro kad bismo se izjasnili za razvojni, a ne socijalni budžet i kad bi se penzioneri još malo stisli i lišili dela penzija zarad bolje budućnosti, ako ne njihove, onda njihove dece i unučića“. U ovom sindikatu se naglašava da Vlada zaboravlja da su penzioneri glasači, pa ako želi da ih isključi iz društva, onda bi trebalo da donese zakon o eutanaziji. U Srbiji ima ukupno 1,4 miliona penzionera, a više od 800.000 njih glasalo je za DOS. Oko 340.000 penzionera živi ispod granice siromaštva, a 700.000 je na samoj granici bede. S obzirom na to da ova kategorija ne može štrajkom da se izbori za svoja prava, u sindikatu Nezavisnost se tvrdi da vlast to zloupotrebljava. Trenutni odnos plate i penzije u Srbiji je 70 prema 30, a kako premijer Živković tvrdi, u zemljana EU-a taj odnos je 50 prema 50. On navodi da postoji mogućnost da u narednih godinu-dve dana penzije dostignu polovinu iznosa plate. Predstavnici ovog sindikata spremni su da pozovu na protest celu Srbiju i da na taj način dobiju ono što im pripada. Predsednik NSPS Nezavisnost Vladimir Deanović istakao je da su u Srbiji još od vremena Miloševića penzioneri bili krivi za sve i dodao da se zaboravlja da penzija nije socijalna, već ekonomska kategorija, za koju je izdvajano od plata.

Bilje

Na području severnog Banata i Potisja 3,5 hektara zemlje nalazi se pod lekovitim i aromatičnim biljem: nanom, kamilicom, peršunom, mirođijom… Ove godine proizvođači najavljuju rekordnu zaradu od tri miliona dolara, koja je ujedno najveća za poslednjih 15 godina na ovom prostoru. Bez obzira na sušu, proizvođači, posebno kamilice i mente, prezadovoljni su rodom i plasmanom. U isto vreme, na drugom kraju Srbije, na padinama Kopaonika, Sokolovice i Radan planine, uspeva oko 500 vrsta lekovitih trava. Računa se da godišnje na ovom prostoru može da se ubere oko 500 tona ovog bilja. Međutim, ni ovog leta neće biti organizovano sakupljanje, pa će se samo malobrojni pojedinci opskrbiti za lične potrebe, a milioni dolara koji čekaju da budu ubrani ostaće na padinama ovih planina.

Vozači

Ministrastvo saobraćaja i telekomunikacija Republike Srbije pokrenulo je proces pripreme predloga novog zakona o bezbednosti saobraćaja. Formirano je pet radnih grupa koje su održale prvi stručni skup na temu: „Propisi u bezbednosti saobraćaja – postojeće stanje i problemi primene“. Što se postojećeg stanja tiče, vinovnici najtežih saobraćajnih nesreća su muškarci mlađi od 24 godine. Kako kod nas sve, mahom, funkcioniše po sistemu novčanih kazni i oduzimanja vozačkih dozvola, jedan od predloga je da se pri donošenju novog zakona pribegne emancipaciji, pod parolom „treba koristiti evropska rešenja“. Poseban akcenat stavlja se na regulisanje ključnih oblasti: vožnju pod dejstvom alkohola, vožnju velikim brzinama, upotrebu sigurnosnih pojaseva, unapređivanje ponašanja mladih vozača radi smanjivanja rizika njihovog učešća u saobraćaju i suzbijanje nepoštovanja svetlosnih signala na semaforu. Uvođenje novih tehnologija u vozilima kojima upravlja vozači početnici predstavljaju pravi omaž za potencijalne, ali i tradicionalne prekršioce. Limiteri brzine, alkohol-brave koje uslovljavaju uključivanje motora, stepenovanje vozačkih dozvola i uvođenje ograničenja (na primer zabrana vožnje u noćnim satima) samo su neka od planiranih rešenja koja čekaju na realizaciju. I dok u Hrvatskoj postoji poentaža saobraćajnih prekršaja u kojoj vozači koji napabirče nesrećnih osam bodova ponovo polažu vozački ispit, nas čekaju evropske preventivne mere. Dok one ne stupe na snagu, vozačima u Srbiji ne preostaje ništa drugo do da otvore „četvore oči“ kada se otisnu na ulice, ukoliko nisu dobro finansijski potkovani da plaćaju kazne.

Pušači

U Gradskom zavodu za bolesti pluća i zaštitu od tuberkuloze otvoreno je Savetovalište za odvikavanje od pušenja pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Srbije. Svi pušači koji žele da se ratosiljaju cigareta moći će da se uključe u program pod radnim nazivom „Prekini sada – sedam koraka do slobode“, i to besplatno. Polaznicima će sve vreme terapije na raspolaganju biti i pomoćno sredstvo „ziban“, a prva grupa sa odvikavanjem počinje 25. jula. Sudeći po optimizmu direktora Gradskog zavoda dr Dragoljuba Paunovića, koji je istakao da se ovaj metod primenjuje u 70 zemalja sveta, očekuju se vrlo pozitivni rezultati. Ako ovom pridodamo i odskora aktuelizovan preventivni metod – zabranu prodavanja cigareta maloletnicima – izgleda da će se Srbija vremenom uklopiti u svetski trend: „Cigareta?“ „Ne, hvala.“

Šabac

Proizvođači duvana iz Mačvanskog okruga su 14. jula, zbog neizmirenog duga za prošlogodišnji rod od oko deset miliona dinara, blokirali savski most u Šapcu i na taj način onemogućili putovanje građana ka Beogradu i Novom Sadu. Opštinska vlast DOS-a je preko medija optužila policiju da je prećutala prijavljivanje protestnog skupa i da je zbog toga propuštena prilika da se problem reši na vreme. Pojedini članovi SO-a su, gostujući na medijima, izjavljivali da su o protestu bili obavešteni veče uoči događaja, a da je načelnik policije Milan Antić tu informaciju morao imati bar sedam dana ranije, kada su proizvođači duvana i prijavili protest šabačkom SUP-u. Prekid komunikacije na relaciji SUP – Opština doveden je u vezu sa nedavnim zaključcima Saveta za bezbednost SO-a o lošem radu policije, koji su usvojeni na sednici lokalnog parlamenta i prosleđeni MUP-u Srbije sa zahtevom da se hitno preduzmu kadrovske promene. Da stvari u konfliktu budu gore, predstavnici „duvandžija“ su na protestu izjavljivali za novine da sa lokalnom policijom izvanredno sarađuju. Proizvođači duvana postigli su dogovor sa Ministarstvom poljoprivrede da im se dug isplati u roku od pet dana, a po svemu sudeći i šabački DOS.

Zločinac

Provalnik i siledžija Ilija Petković (52) iz Ranovca kod Petrovca na Mlavi deseti put je seo na optuženičku klupu. U ponedeljak 14. jula dobio je osmu zatvorsku kaznu za silovanje. Ovog puta, Veće Okružnog suda u Požarevcu osudilo ga je na sedam i po godina zatvora zbog nasilne obljube N.N. iz Kučeva. U presudu mu je uračunato i tri godine zatvora, koliko je dobio za prethodni pokušaj silovanja. Petković nije sačekao ni ishod žalbe na tu presudu a već je nasrnuo na novu žrtvu, koju je prethodno vrebao dok je izlazila iz dvorišta, a onda je odvukao daleko od kuće. Seriju silovanja i krađa Ilija Petković započeo je još 1970. godine, a za prve zločine dobijao je kazne zatvora od dve-tri godine. Pošto je „neuspešno“ napao A.N. iz Požarevca, jer se iznenada kući vratio njen muž, dobio je jedanaest godina zatvora. Malo pre isteka kazne, nadzornici KPZ Zabela odveli su ga na ekonomiju kod Kostolca, što je siledžija iskoristio za bekstvo i nastavio prepade po selima. Birao je usamljene kuće i nejake žene, a njih četiri, od ukupno osam žrtava, uspele su da se odbrane uz pomoć vike i po njih srećnih okolnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure