img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

09. октобар 2003, 11:17 Redakcija Vremena
Copied

Prezentacija

Ekspo Real, jedan od najvažnijih datuma u evropskom sajamskom kalendaru, ove godine okupio je približno 110.000 učesnika iz oblasti tržišta nekretnina. Gradu Beogradu se prvi put ukazala prilika da se preko Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda predstavi na ovom šestom po redu međunarodnom sajmu koji je održan u Minhenu od 6. do 8. oktobra. Tokom ovog trodnevnog skupa Beograd je predstavljen sa najatraktivnijim lokacijama i projektima i time bio u mogućnosti da skrene pažnju međunarodne javnosti na investicioni potencijal prestonice i regiona.

Izražavanje

Nedavno je jedan sportski komentator, prenoseći odbojkašku utakmicu reprezentacija Sbije i Crne Gore i Rusije, uzviknuo: „Srbocrnogorke vode protiv Ruskinja.“ Zbog takvih i sličnih, sve učestalijih promašaja u imenovanju državljana i državljanki Srbije i Crne Gore, na šestoj sednici Odbora za standardizaciju srpskog jezika izraženo je mišljenje da bi trebalo, dok još ima vremena, razmotriti komunikacione probleme u vezi s nazivom državne zajednice Srbija i Crna Gora. Komisija Odbora ustanovila je da iz novog naziva države, uprkos nekim rešenjima, nije moguće izvesti naziv stanovnika države koji bi zamenio reč Jugosloven. Na raspolaganju su nam: državljanin, građanin, stanovnik, žitelj plus pun naziv zajednice ili skraćenica SCG. Te imenice se mogu menjati po padežima, imaju jedninu i množinu, a lako se izvodi i ženski ekvivalent: državljanka, građanka… Kovanice tipa Srbocrnogorac, Crnosrbin, Crnogorosrbijanac, Srbijanocrnogorac i slične, naravno, nepravilne su. Razmatran je i glagol koji sledi uz naziv državne zajednice i utvrđeno je da on mora biti u jednini i da, na primer, Srbija i Crna Gora ima dobre odnose sa susedima. Problem će dobiti na težini tek kada u igru bude ušlo i patriotizmom nadahnuto davanje imena deci. Naći adekvatnu zamenu za Jugoslava ili Jugoslavu biće prava umetnost.

Život

Jedan od vodećih evropskih kardinala, bečki nadbiskup kardinal Kristof Šenborn, uzeo je na sebe da javno, preko jednog austrijskog radija, konstatuje da se život 83-godišnjeg pape Jovana Pavla II bliži kraju. Ova tvrdnja, objašnjavaju austrijski mediji, usledila je nakon izjava datih u trenutku pojačane zabrinutosti za papino zdravlje, koje se proteklih meseci znatno pogoršalo. Vatikan se, međutim, još ne usuđuje da javno prognozira papino zdravstveno stanje i trudi se iz petnih žila da slaboubedljivim argumentima dokaže da se radi samo o „prolaznim tegobama“. Tako je, na primer, papino otkazivanje generalne audijencije, što se, inače, za vakta njegove papinske vlasti retko dešavalo, objašnjeno „prolaznim problemima sa varenjem“. Kako je oktobar mesec u kome će papa biti veoma zauzet (16. oktobra će, između ostalog, obeležiti četvrt veka od dolaska na mesto poglavara Katoličke crkve), bilo bi poželjno da se „vatikanski optimizam“ ispostavi kao tačan.

Pregovori

Premijer Srbije Zoran Živković rekao je da država „u ovom trenutku nema ambicija“ da otkupi 20 odsto akcija Telekoma Srbije od grčkog partnera. Grčka kompanija OTE zatražila je zamenu akcija u fiksnoj telefoniji za određeni broj akcija u mobilnoj telefoniji, pošto se nakon poslednje transakcije italijanske kompanije STET promenio prvobitan odnos vlasništva. Ta grčka ponuda, međutim, nije naišla na odobravanje. Premijer Živković je, oglasivši se inače prvi put o slučaju Telekom, rekao da to pitanje nije u nadležnosti Vlade Srbije.

„Ne želimo da se svađamo sa grčkim partnerom. Rukovodstvo i Upravni odbor Telekoma Srbije imaju mandat Vlade da o svim pitanjima razgovaraju sa grčkim partnerom.“

Grčka kompanija OTE je, prema pisanju beogradske štampe, podigla tužbu protiv rukovodstva Telekoma tražeći preraspodelu akcija.

Sudbina

Na tribini održanoj u Nišu predsednik beogradskog Društva Opstanak Biljana Spasić upozorila je da su Srbi pred izumiranjem: uz mortalitet koji je veći od nataliteta i sa jedva dvadesetak odsto mladih, Srbi su jedini narod na svetu bez prirodnog priraštaja i drugi u svetu, posle Japana, po prosečnoj starosti stanovništva. Demografski grafikon Srbije, rekla je Biljana Spasić, pokazuje da je broj Srba smanjen od 1990. godine za 8500.

„U istoriji čovečanstva jedino su Jevreji jedno vreme imali sličnu demografsku sudbinu, ali su bili narod bez sopstvene kuće i domovine. Mi, nažalost“, precizirala je, „imamo divnu domovinu, ali ona sve više postaje kuća bez ukućana“. Čitavo društvo je socijalno raslojeno i moralno posrnulo, rekla je, pa možemo samo da pripovedamo o vremenima kada su Srpkinje rađale po sedmoro-osmoro, pa i desetoro dece. „Da ih ima i za rat i za rad“, kako se govorilo. Po Biljani Spasić, mlade u „moralni glib“ uvode društvene krize, droga, alkohol, kao i satanističke i verske sekte. U Srbiji se, insistira ona, godišnje beleži oko 2000 samoubistava mladih ljudi. Obavezujuća poruka vladike Nikolaja Velimirovića da Srbi treba da se „slože, obože i množe“ nije ovih decenija pala na plodno tlo. Međutim, slaganje i nije neka srpska osobina, istorija nam to kazuje, a za loš rezultat „obožavanja“ i „umnožavanja“, kako se iz njenog izlaganja moglo zaključiti, krivi su isključivo satanisti, za čije organizovano postojanje u ovoj zemlji dokaza nema. Ono što se događalo poslednjih petnaestak godina, može se zaključiti iz navedenog, na natalitet nije imalo nikakvog uticaja.

Knjaz

Posle višemesečnih nagađanja o tome ko će biti vlasnik i na koji način će se privatizovati najveća srpska fabrika mineralne vode, zvanično je saopšteno da „Knjaz Miloš“ neće biti prodat kompaniji Koka-Kola, već Vladu Divcu. Košarkaški as biće većinski vlasnik akcionarskog društva „Knjaz Miloš“ u Aranđelovcu jer će kupiti najmanje 51 odsto akcija tog preduzeća, što iznosi oko 120 miliona dolara. Generalni direktor kompanije Radenko Marjanović precizirao je da će Divac, osim 41,2 odsto akcija republičkog Akcijskog fonda, kupiti akcije zaposlenih u „Knjazu Milošu“ i ostalih zainteresovanih akcionara. Takav dogovor je, kazao je, postignut između Divca, Ministarstva za privredu i privatizaciju, Agencije za privatizaciju i menadžmenta „Knjaza Miloša“, a ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahović potvrđujući ovu informaciju rekao je da Vlade Divac neće biti jedini vlasnik aranđelovačke fabrike mineralne vode, već da je „sa Divcem nekoliko američkih kompanija koje nisu veličine Koka-Kole, ali su mnogo veće od ‘Knjaza Miloša’“. Među njima je i kompanija ABS iz Beograda, koja ima građevinske firme u Rusiji i Americi. „Kada smo mi razgovarali sa Vladom Divcem, nikakav konzorcijum nije se pominjao, ali je moguće da je on tu u nekom većinskom delu, a da postoje još neke domaće firme. Mi moramo da vidimo ko stoji iza toga, da bi to bilo potpuno čisto i jasno.“

Udarac

Vlada Srbije je usvojila i uputila u skupštinsku proceduru Predlog zakona o porezu na dodatnu vrednost koji će, nema sumnje, biti i usvojen po hitnom postupku da bi stupio na snagu već prvog dana sledeće godine, kako je još početkom ove obećao ministar finansija Božidar Đelić. Kazne za izbegavanje plaćanja poreza na dodatnu vrednost biće znatno oštrije, što je bio slučaj i sa porezom na promet. Tako će se, veruje se, obezbediti stabilnije punjenje budžeta Republike. Premijer Zoran Živković je u razgovoru s privrednicima Guče i Lučana objasnio da će uvođenje poreza na dodatnu vrednost početkom sledeće godine biti „istorijski događaj“ za domaću privredu, kojim će se zadati „težak udarac sivoj ekonomiji“. Živković je dodao da će „donošenje zakona o porezu na dodatnu vrednost obezbediti privrednicima dobre uslove za rad jer će imati zdravu konkurenciju, a konkurenciju sive ekonomije niko nije mogao da podnese“. „U Srbiji su u poslednje tri godine stvoreni stabilni uslovi za poslovanje i normalan tržišni ambijent“, rekao je premijer. Kada ovaj zakon stupi na snagu, na promet svega plaćaće se porez od dvadeset odsto, a roba na koju se do sada porez nije plaćao: hleb, mleko, brašno, šećer, ulje, lekovi sa pozitivne liste, dnevne novine… biće oporezovana po stopi od pet odsto. Ministar Đelić smatra da oporezivanje robe koja je tog nameta još uvek oslobođena neće uticati na znatnije povećanje cena.

Korekcija

Ministarstvo rudarstva i energetike je, u skladu sa tromesečnim usklađivanjem maloprodajne cene naftnih derivata sa cenama u Evropi i zemljama u okruženju, donelo odluku o pojeftinjenju svih vrsta goriva u proseku za dva i po odsto. Prethodni put cena naftnih derivata smanjena je 20. septembra, a sadašnja korekcija, kažu u Ministarstvu, smanjiće inflaciju za 0,24 odsto. Ovo pojeftinjenje obradovalo je automobiliste, prevoznike i poljoprivrednike, ali je preprodavcima goriva u Kragujevcu, koji u tom gradu još opstaju zahvaljujući dramatično velikoj nezaposlenosti, bedi i udaljenosti benzinskih stanica od centra grada, nanelo poslovni udarac: prvi će za litar goriva plaćati oko dinar manje nego pre neki dan, drugi će, dok ne rasprodaju zalihe „knjižiti“ gubitke. Za njih je utešno da, zbog opšte neimaštine, zalihe nisu velike.

Tigar

U palićkom zoološkom vrtu je, izgleda, postala tradicija da s vremena na vreme ostanu bez nekog od svojih stanara. Tigrica Bači nije našla utočište na krovu jedne od susednih kuća, kao što je to bio slučaj sa nedavno odbeglim makaki majmunom. Posle dojave jednog od posetilaca da se tigrica slobodno šeta zoo-vrtom, alarmirana je policija. Nedoumicu kako rešiti problem – puškom za uspavljivanje ili bojevom municijom – razrešio je upravnik zoo-vrta Ignacije Tonković, koji je sugerisao upotrebu ove druge. Majmuni su se u međuvremenu sami vratili u kavez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure