img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

09. oktobar 2003, 11:17 Redakcija Vremena
Copied

Prezentacija

Ekspo Real, jedan od najvažnijih datuma u evropskom sajamskom kalendaru, ove godine okupio je približno 110.000 učesnika iz oblasti tržišta nekretnina. Gradu Beogradu se prvi put ukazala prilika da se preko Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda predstavi na ovom šestom po redu međunarodnom sajmu koji je održan u Minhenu od 6. do 8. oktobra. Tokom ovog trodnevnog skupa Beograd je predstavljen sa najatraktivnijim lokacijama i projektima i time bio u mogućnosti da skrene pažnju međunarodne javnosti na investicioni potencijal prestonice i regiona.

Izražavanje

Nedavno je jedan sportski komentator, prenoseći odbojkašku utakmicu reprezentacija Sbije i Crne Gore i Rusije, uzviknuo: „Srbocrnogorke vode protiv Ruskinja.“ Zbog takvih i sličnih, sve učestalijih promašaja u imenovanju državljana i državljanki Srbije i Crne Gore, na šestoj sednici Odbora za standardizaciju srpskog jezika izraženo je mišljenje da bi trebalo, dok još ima vremena, razmotriti komunikacione probleme u vezi s nazivom državne zajednice Srbija i Crna Gora. Komisija Odbora ustanovila je da iz novog naziva države, uprkos nekim rešenjima, nije moguće izvesti naziv stanovnika države koji bi zamenio reč Jugosloven. Na raspolaganju su nam: državljanin, građanin, stanovnik, žitelj plus pun naziv zajednice ili skraćenica SCG. Te imenice se mogu menjati po padežima, imaju jedninu i množinu, a lako se izvodi i ženski ekvivalent: državljanka, građanka… Kovanice tipa Srbocrnogorac, Crnosrbin, Crnogorosrbijanac, Srbijanocrnogorac i slične, naravno, nepravilne su. Razmatran je i glagol koji sledi uz naziv državne zajednice i utvrđeno je da on mora biti u jednini i da, na primer, Srbija i Crna Gora ima dobre odnose sa susedima. Problem će dobiti na težini tek kada u igru bude ušlo i patriotizmom nadahnuto davanje imena deci. Naći adekvatnu zamenu za Jugoslava ili Jugoslavu biće prava umetnost.

Život

Jedan od vodećih evropskih kardinala, bečki nadbiskup kardinal Kristof Šenborn, uzeo je na sebe da javno, preko jednog austrijskog radija, konstatuje da se život 83-godišnjeg pape Jovana Pavla II bliži kraju. Ova tvrdnja, objašnjavaju austrijski mediji, usledila je nakon izjava datih u trenutku pojačane zabrinutosti za papino zdravlje, koje se proteklih meseci znatno pogoršalo. Vatikan se, međutim, još ne usuđuje da javno prognozira papino zdravstveno stanje i trudi se iz petnih žila da slaboubedljivim argumentima dokaže da se radi samo o „prolaznim tegobama“. Tako je, na primer, papino otkazivanje generalne audijencije, što se, inače, za vakta njegove papinske vlasti retko dešavalo, objašnjeno „prolaznim problemima sa varenjem“. Kako je oktobar mesec u kome će papa biti veoma zauzet (16. oktobra će, između ostalog, obeležiti četvrt veka od dolaska na mesto poglavara Katoličke crkve), bilo bi poželjno da se „vatikanski optimizam“ ispostavi kao tačan.

Pregovori

Premijer Srbije Zoran Živković rekao je da država „u ovom trenutku nema ambicija“ da otkupi 20 odsto akcija Telekoma Srbije od grčkog partnera. Grčka kompanija OTE zatražila je zamenu akcija u fiksnoj telefoniji za određeni broj akcija u mobilnoj telefoniji, pošto se nakon poslednje transakcije italijanske kompanije STET promenio prvobitan odnos vlasništva. Ta grčka ponuda, međutim, nije naišla na odobravanje. Premijer Živković je, oglasivši se inače prvi put o slučaju Telekom, rekao da to pitanje nije u nadležnosti Vlade Srbije.

„Ne želimo da se svađamo sa grčkim partnerom. Rukovodstvo i Upravni odbor Telekoma Srbije imaju mandat Vlade da o svim pitanjima razgovaraju sa grčkim partnerom.“

Grčka kompanija OTE je, prema pisanju beogradske štampe, podigla tužbu protiv rukovodstva Telekoma tražeći preraspodelu akcija.

Sudbina

Na tribini održanoj u Nišu predsednik beogradskog Društva Opstanak Biljana Spasić upozorila je da su Srbi pred izumiranjem: uz mortalitet koji je veći od nataliteta i sa jedva dvadesetak odsto mladih, Srbi su jedini narod na svetu bez prirodnog priraštaja i drugi u svetu, posle Japana, po prosečnoj starosti stanovništva. Demografski grafikon Srbije, rekla je Biljana Spasić, pokazuje da je broj Srba smanjen od 1990. godine za 8500.

„U istoriji čovečanstva jedino su Jevreji jedno vreme imali sličnu demografsku sudbinu, ali su bili narod bez sopstvene kuće i domovine. Mi, nažalost“, precizirala je, „imamo divnu domovinu, ali ona sve više postaje kuća bez ukućana“. Čitavo društvo je socijalno raslojeno i moralno posrnulo, rekla je, pa možemo samo da pripovedamo o vremenima kada su Srpkinje rađale po sedmoro-osmoro, pa i desetoro dece. „Da ih ima i za rat i za rad“, kako se govorilo. Po Biljani Spasić, mlade u „moralni glib“ uvode društvene krize, droga, alkohol, kao i satanističke i verske sekte. U Srbiji se, insistira ona, godišnje beleži oko 2000 samoubistava mladih ljudi. Obavezujuća poruka vladike Nikolaja Velimirovića da Srbi treba da se „slože, obože i množe“ nije ovih decenija pala na plodno tlo. Međutim, slaganje i nije neka srpska osobina, istorija nam to kazuje, a za loš rezultat „obožavanja“ i „umnožavanja“, kako se iz njenog izlaganja moglo zaključiti, krivi su isključivo satanisti, za čije organizovano postojanje u ovoj zemlji dokaza nema. Ono što se događalo poslednjih petnaestak godina, može se zaključiti iz navedenog, na natalitet nije imalo nikakvog uticaja.

Knjaz

Posle višemesečnih nagađanja o tome ko će biti vlasnik i na koji način će se privatizovati najveća srpska fabrika mineralne vode, zvanično je saopšteno da „Knjaz Miloš“ neće biti prodat kompaniji Koka-Kola, već Vladu Divcu. Košarkaški as biće većinski vlasnik akcionarskog društva „Knjaz Miloš“ u Aranđelovcu jer će kupiti najmanje 51 odsto akcija tog preduzeća, što iznosi oko 120 miliona dolara. Generalni direktor kompanije Radenko Marjanović precizirao je da će Divac, osim 41,2 odsto akcija republičkog Akcijskog fonda, kupiti akcije zaposlenih u „Knjazu Milošu“ i ostalih zainteresovanih akcionara. Takav dogovor je, kazao je, postignut između Divca, Ministarstva za privredu i privatizaciju, Agencije za privatizaciju i menadžmenta „Knjaza Miloša“, a ministar za privredu i privatizaciju Aleksandar Vlahović potvrđujući ovu informaciju rekao je da Vlade Divac neće biti jedini vlasnik aranđelovačke fabrike mineralne vode, već da je „sa Divcem nekoliko američkih kompanija koje nisu veličine Koka-Kole, ali su mnogo veće od ‘Knjaza Miloša’“. Među njima je i kompanija ABS iz Beograda, koja ima građevinske firme u Rusiji i Americi. „Kada smo mi razgovarali sa Vladom Divcem, nikakav konzorcijum nije se pominjao, ali je moguće da je on tu u nekom većinskom delu, a da postoje još neke domaće firme. Mi moramo da vidimo ko stoji iza toga, da bi to bilo potpuno čisto i jasno.“

Udarac

Vlada Srbije je usvojila i uputila u skupštinsku proceduru Predlog zakona o porezu na dodatnu vrednost koji će, nema sumnje, biti i usvojen po hitnom postupku da bi stupio na snagu već prvog dana sledeće godine, kako je još početkom ove obećao ministar finansija Božidar Đelić. Kazne za izbegavanje plaćanja poreza na dodatnu vrednost biće znatno oštrije, što je bio slučaj i sa porezom na promet. Tako će se, veruje se, obezbediti stabilnije punjenje budžeta Republike. Premijer Zoran Živković je u razgovoru s privrednicima Guče i Lučana objasnio da će uvođenje poreza na dodatnu vrednost početkom sledeće godine biti „istorijski događaj“ za domaću privredu, kojim će se zadati „težak udarac sivoj ekonomiji“. Živković je dodao da će „donošenje zakona o porezu na dodatnu vrednost obezbediti privrednicima dobre uslove za rad jer će imati zdravu konkurenciju, a konkurenciju sive ekonomije niko nije mogao da podnese“. „U Srbiji su u poslednje tri godine stvoreni stabilni uslovi za poslovanje i normalan tržišni ambijent“, rekao je premijer. Kada ovaj zakon stupi na snagu, na promet svega plaćaće se porez od dvadeset odsto, a roba na koju se do sada porez nije plaćao: hleb, mleko, brašno, šećer, ulje, lekovi sa pozitivne liste, dnevne novine… biće oporezovana po stopi od pet odsto. Ministar Đelić smatra da oporezivanje robe koja je tog nameta još uvek oslobođena neće uticati na znatnije povećanje cena.

Korekcija

Ministarstvo rudarstva i energetike je, u skladu sa tromesečnim usklađivanjem maloprodajne cene naftnih derivata sa cenama u Evropi i zemljama u okruženju, donelo odluku o pojeftinjenju svih vrsta goriva u proseku za dva i po odsto. Prethodni put cena naftnih derivata smanjena je 20. septembra, a sadašnja korekcija, kažu u Ministarstvu, smanjiće inflaciju za 0,24 odsto. Ovo pojeftinjenje obradovalo je automobiliste, prevoznike i poljoprivrednike, ali je preprodavcima goriva u Kragujevcu, koji u tom gradu još opstaju zahvaljujući dramatično velikoj nezaposlenosti, bedi i udaljenosti benzinskih stanica od centra grada, nanelo poslovni udarac: prvi će za litar goriva plaćati oko dinar manje nego pre neki dan, drugi će, dok ne rasprodaju zalihe „knjižiti“ gubitke. Za njih je utešno da, zbog opšte neimaštine, zalihe nisu velike.

Tigar

U palićkom zoološkom vrtu je, izgleda, postala tradicija da s vremena na vreme ostanu bez nekog od svojih stanara. Tigrica Bači nije našla utočište na krovu jedne od susednih kuća, kao što je to bio slučaj sa nedavno odbeglim makaki majmunom. Posle dojave jednog od posetilaca da se tigrica slobodno šeta zoo-vrtom, alarmirana je policija. Nedoumicu kako rešiti problem – puškom za uspavljivanje ili bojevom municijom – razrešio je upravnik zoo-vrta Ignacije Tonković, koji je sugerisao upotrebu ove druge. Majmuni su se u međuvremenu sami vratili u kavez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm

Analiza

Izbori 2026: Ponovo upaljen plamen borbe

Građanke i građani koji su danas do krvi branili izborne rezultate podigli su moral svima koji su poslednjih meseci klonuli duhom. Studentski pokret, posle godinu i po dana protesta, hapšenja, batina, pešačenja, biciklanja, sada ubira prve plodove tog rada

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure