img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Med i mleko

10. октобар 2012, 19:16 Aleksandar Ćirić
Copied

Obećanja o tome da nas tu negde odmah iza ćoška čeka med i mleko deo je novogovora od postanka svakog političkog govora.

U drugoj knjizi Mojsijevoj, Jevrejima u Egiptu bog obećava da će ih naseliti „u zemlju dobru i prostranu, u zemlju gdje mlijeko i med teče“.

Držeći ga za reč Jevreji su izdržali 40 godina lutanja pustinjom i, na svoju nesreću, naselili Izrael.

Ali ono što je u prevodima Starog zaveta med nije med, već slatki sirup koji je pravljen mešanjem soka urme, smokava i grožđa.

Obećanje je bilo deo božjeg političkog marketinga.

Pčela je jedan od simbola prastare egejske boginje koja se na raznim mestima pojavljuje pod različitim imenima, kao Gospodarica (Potnia) na Kritu i mikenskoj Grčkoj, Neit u Egiptu, Artemida u Maloj Aziji i Evropi, Melisa (Pčela)… Ili kao trostruka bezimena boginja koja je u Delfima imala svoje proročište – koje su napravile pčele – mnogo pre no što ga je preuzeo Apolon.

Otuda i poreklo izraza koji i danas, ne povezujući ga s medom, koristimo za one koji nas zavode lepim govorom – oni su slatkorečivi. A to su postali jer im je kao deci na usne sletela pčela.

Međutim, slatkorečivost se s više osnova može povezati i s delovanjem medovine, možda najstarijeg alkoholnog pića u istoriji. U starogrčkom jeziku je tako opstao izraz za pijanstvo koji doslovno znači „otrovan medom“, dugo-dugo pošto je medovinu kao piće potisnulo vino.

Faraon Donjeg Egipta nosio je titulu „vladar pčela“, a više od dve trećine sačuvanih medicinskih recepata iz starog Egipta zasnovano je na medu. Med je prinošen kao dar bogovima koji su se – kod Grka u svakom slučaju – hranili nektarom, ambrozijom i medom.

Kada je 1804. odlučio da postane car, Napoleon je na svoju zastavu stavio carski simbol, tri pčele. Verovalo se da je to najstariji simbol franačkih kraljeva još od Hilderika, rodonačelnika loze Merovinga iz 457. godine. Greška: Klodovikov amblem bila su tri zrikavca.

To političarima ne smeta da obećavaju med i mleko. Kao da su krave i pčele, a ne tek zrikavci koji proizvode samo zvukove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure