img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Med i mleko

10. oktobar 2012, 19:16 Aleksandar Ćirić
Copied

Obećanja o tome da nas tu negde odmah iza ćoška čeka med i mleko deo je novogovora od postanka svakog političkog govora.

U drugoj knjizi Mojsijevoj, Jevrejima u Egiptu bog obećava da će ih naseliti „u zemlju dobru i prostranu, u zemlju gdje mlijeko i med teče“.

Držeći ga za reč Jevreji su izdržali 40 godina lutanja pustinjom i, na svoju nesreću, naselili Izrael.

Ali ono što je u prevodima Starog zaveta med nije med, već slatki sirup koji je pravljen mešanjem soka urme, smokava i grožđa.

Obećanje je bilo deo božjeg političkog marketinga.

Pčela je jedan od simbola prastare egejske boginje koja se na raznim mestima pojavljuje pod različitim imenima, kao Gospodarica (Potnia) na Kritu i mikenskoj Grčkoj, Neit u Egiptu, Artemida u Maloj Aziji i Evropi, Melisa (Pčela)… Ili kao trostruka bezimena boginja koja je u Delfima imala svoje proročište – koje su napravile pčele – mnogo pre no što ga je preuzeo Apolon.

Otuda i poreklo izraza koji i danas, ne povezujući ga s medom, koristimo za one koji nas zavode lepim govorom – oni su slatkorečivi. A to su postali jer im je kao deci na usne sletela pčela.

Međutim, slatkorečivost se s više osnova može povezati i s delovanjem medovine, možda najstarijeg alkoholnog pića u istoriji. U starogrčkom jeziku je tako opstao izraz za pijanstvo koji doslovno znači „otrovan medom“, dugo-dugo pošto je medovinu kao piće potisnulo vino.

Faraon Donjeg Egipta nosio je titulu „vladar pčela“, a više od dve trećine sačuvanih medicinskih recepata iz starog Egipta zasnovano je na medu. Med je prinošen kao dar bogovima koji su se – kod Grka u svakom slučaju – hranili nektarom, ambrozijom i medom.

Kada je 1804. odlučio da postane car, Napoleon je na svoju zastavu stavio carski simbol, tri pčele. Verovalo se da je to najstariji simbol franačkih kraljeva još od Hilderika, rodonačelnika loze Merovinga iz 457. godine. Greška: Klodovikov amblem bila su tri zrikavca.

To političarima ne smeta da obećavaju med i mleko. Kao da su krave i pčele, a ne tek zrikavci koji proizvode samo zvukove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure