img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Med i mleko

10. oktobar 2012, 19:16 Aleksandar Ćirić
Copied

Obećanja o tome da nas tu negde odmah iza ćoška čeka med i mleko deo je novogovora od postanka svakog političkog govora.

U drugoj knjizi Mojsijevoj, Jevrejima u Egiptu bog obećava da će ih naseliti „u zemlju dobru i prostranu, u zemlju gdje mlijeko i med teče“.

Držeći ga za reč Jevreji su izdržali 40 godina lutanja pustinjom i, na svoju nesreću, naselili Izrael.

Ali ono što je u prevodima Starog zaveta med nije med, već slatki sirup koji je pravljen mešanjem soka urme, smokava i grožđa.

Obećanje je bilo deo božjeg političkog marketinga.

Pčela je jedan od simbola prastare egejske boginje koja se na raznim mestima pojavljuje pod različitim imenima, kao Gospodarica (Potnia) na Kritu i mikenskoj Grčkoj, Neit u Egiptu, Artemida u Maloj Aziji i Evropi, Melisa (Pčela)… Ili kao trostruka bezimena boginja koja je u Delfima imala svoje proročište – koje su napravile pčele – mnogo pre no što ga je preuzeo Apolon.

Otuda i poreklo izraza koji i danas, ne povezujući ga s medom, koristimo za one koji nas zavode lepim govorom – oni su slatkorečivi. A to su postali jer im je kao deci na usne sletela pčela.

Međutim, slatkorečivost se s više osnova može povezati i s delovanjem medovine, možda najstarijeg alkoholnog pića u istoriji. U starogrčkom jeziku je tako opstao izraz za pijanstvo koji doslovno znači „otrovan medom“, dugo-dugo pošto je medovinu kao piće potisnulo vino.

Faraon Donjeg Egipta nosio je titulu „vladar pčela“, a više od dve trećine sačuvanih medicinskih recepata iz starog Egipta zasnovano je na medu. Med je prinošen kao dar bogovima koji su se – kod Grka u svakom slučaju – hranili nektarom, ambrozijom i medom.

Kada je 1804. odlučio da postane car, Napoleon je na svoju zastavu stavio carski simbol, tri pčele. Verovalo se da je to najstariji simbol franačkih kraljeva još od Hilderika, rodonačelnika loze Merovinga iz 457. godine. Greška: Klodovikov amblem bila su tri zrikavca.

To političarima ne smeta da obećavaju med i mleko. Kao da su krave i pčele, a ne tek zrikavci koji proizvode samo zvukove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure