img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Med i mleko

10. октобар 2012, 19:16 Aleksandar Ćirić
Copied

Obećanja o tome da nas tu negde odmah iza ćoška čeka med i mleko deo je novogovora od postanka svakog političkog govora.

U drugoj knjizi Mojsijevoj, Jevrejima u Egiptu bog obećava da će ih naseliti „u zemlju dobru i prostranu, u zemlju gdje mlijeko i med teče“.

Držeći ga za reč Jevreji su izdržali 40 godina lutanja pustinjom i, na svoju nesreću, naselili Izrael.

Ali ono što je u prevodima Starog zaveta med nije med, već slatki sirup koji je pravljen mešanjem soka urme, smokava i grožđa.

Obećanje je bilo deo božjeg političkog marketinga.

Pčela je jedan od simbola prastare egejske boginje koja se na raznim mestima pojavljuje pod različitim imenima, kao Gospodarica (Potnia) na Kritu i mikenskoj Grčkoj, Neit u Egiptu, Artemida u Maloj Aziji i Evropi, Melisa (Pčela)… Ili kao trostruka bezimena boginja koja je u Delfima imala svoje proročište – koje su napravile pčele – mnogo pre no što ga je preuzeo Apolon.

Otuda i poreklo izraza koji i danas, ne povezujući ga s medom, koristimo za one koji nas zavode lepim govorom – oni su slatkorečivi. A to su postali jer im je kao deci na usne sletela pčela.

Međutim, slatkorečivost se s više osnova može povezati i s delovanjem medovine, možda najstarijeg alkoholnog pića u istoriji. U starogrčkom jeziku je tako opstao izraz za pijanstvo koji doslovno znači „otrovan medom“, dugo-dugo pošto je medovinu kao piće potisnulo vino.

Faraon Donjeg Egipta nosio je titulu „vladar pčela“, a više od dve trećine sačuvanih medicinskih recepata iz starog Egipta zasnovano je na medu. Med je prinošen kao dar bogovima koji su se – kod Grka u svakom slučaju – hranili nektarom, ambrozijom i medom.

Kada je 1804. odlučio da postane car, Napoleon je na svoju zastavu stavio carski simbol, tri pčele. Verovalo se da je to najstariji simbol franačkih kraljeva još od Hilderika, rodonačelnika loze Merovinga iz 457. godine. Greška: Klodovikov amblem bila su tri zrikavca.

To političarima ne smeta da obećavaju med i mleko. Kao da su krave i pčele, a ne tek zrikavci koji proizvode samo zvukove.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure