img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Medicina

Magija matičnih ćelija

10. oktobar 2012, 21:19 Marina Ilić
foto: željko jovanović
Copied

U Stokholmu su 9. oktobra saopštena imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu: Japanac Šinija Jamanaka i Britanac Džon Gurdon nagrađeni su za otkrića u vezi sa matičnim ćelijama. Pet dana ranije, u Beogradu je, u organizaciji Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu, Nacionalne asocijacije za unapređenje i razvoj regenerativne medicine i najveće evropske banke za čuvanje matičnih ćelija Cryo–Save, održan simpozijum „Regenerativna i personalizovana medicina“.

Simpozijum su otvorili Aleksandar Šapić, predsednik Opštine Novi Beograd, prof. Ljubiša Topisirović, direktor Instituta za molekularnu genetiku, i dr Mima Fazlagić, predsednik Nacionalne asocijacije za unapređenje i razvoj regenerativne medicine i naučni saradnik Cryo–Savea.

Gosti Beograda ove godine bili su najpoznatiji svetski stručnjaci iz oblasti regenerativne i personalizovane medicine među kojima su predavanja održali direktor naučnog odbora simpozijuma prof. dr Bela Balint, načelnik Odeljenja za hemoterapiju i aferezno lečenje Vojnomedicinske akademije u Beogradu, a zatim i prof. dr Mauro Đaka, prof. dr Aleksander M. Seifalijan, dr Paolo de Kopi, prof. dr Daniel Surbek, prof. dr Mark Laudel, dr Branka Zukić, dr Maja Stojiljković-Petrović i dr Ljiljana Rakićević.

Okupljenim lekarima, a bilo ih je više od sto iz svih zdravstvenih ustanova u Srbiji, prezentovana su najnovija dostignuća – o primeni matičnih ćelija u lečenju teških bolesti ili traumatskih stanja, o tome kako se od matičnih ćelija uspešno mogu napraviti potpuno novo uvo, nos ili dušnik, kako najnovijim metodama može da se pomogne bebama koje su rođene sa određenim neurološkim problemima ili problemima nastalim tokom porođaja, kako geni utiču na zdravlje i da li mogu da nam pomognu da se na vreme zaštitimo, kao i koja je terapija najbolja za svakog pacijenta na osnovu DNK analize.

Naučni savetnik na Institutu za molekularnu genetiku i inženjerstvo Univerziteta u Beogradu dr Sonja Pavlović kaže za „Vreme“ da su regenerativna i personalizovana medicina u Srbiji razvijene na zavidnom nivou, ali da njihovu primenu koče finansijski nedostaci. „Genetika i molekularna biologija zaista imaju tradiciju u Srbiji i mi imamo ekspertizu iz tih oblasti, i sposobni smo da svoja znanja ovde primenimo i da ih stavimo u službu medicine. Imamo odlične timove genetičara i molekularnih biologa koji se bave istraživanjima iz ovih oblasti i tu zaista možemo da pružimo našoj medicini ono što genetika pruža medicini u drugim zemljama. Što se tiče ćelijske terapije koja se primenjuje u regenerativnoj medicini, imamo timove koji rade i u tim oblastima, ali aparati koji su nam neophodni u istraživanjima su veoma skupi i nama je teško da u toj oblasti držimo korak sa svetom. Izdvajanje za nauku u našoj zemlji je najmanje ne samo u regionu nego i u Evropi, a mi imamo potencijal, imamo stručnjake“, naglašava dr Pavlović i dodaje da je ono što koči razvoj nauke pogled na to šta bi naša zemlja mogla da plasira u svetu. „Mislim da bi, sa ovakvom stručnošću koju imamo u nekim oblastima i entuzijazmom koji imamo u našim naučnim timovima, trebalo više sredstava da uložimo u nauku i da od nje dobijemo takve produkte koji će nam omogućiti da ih dobro prodamo na svetskom tržištu i da zaista učinimo nešto za ekonomiju“, objašnjava dr Sonja Pavlović.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure