img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narkomanija

»Krokodil« u Srbiji

07. mart 2012, 18:16 M. Ilić
Copied

U privatnu kliniku „Vita“ u Novom Sadu 3. marta primljena je devojka kojoj su se nakon konzumiranja droge otvorile žive rane na koži od šake do lakta. Kako je rekla, drogu je ušmrkala, misleći da je u pitanju heroin, međutim, ispostavilo se da je izgleda reč o veoma opasnoj drogi, poznatoj pod nazivom – „krokodil“. Prema rečima psihijatra dr Branke Bjelice, devojci, inače dugogodišnjoj heroinskoj zavisnici, potpuno se otvorila podlaktica jedne ruke, od zgloba do lakta, sa unutrašnje strane. „Koža je postala nekrotična i potpuno je pukla, a ispod kože je imala rupu, kao da je nestao jedan mišić. Sudeći po izgledu devojke, posledicama koje je izazvala droga i onome što mi je poznato o ‘krokodilu’, sve govori da je ona umesto heroina kupila ‘krokodil’“, objasnila je dr Bjelica. I Novosađankin partner, koji je takođe zavisnik, po njenoj priči, uzeo je supstancu koju je ona kupila kao heroin. Zajedno su je koristili, ali kod njega nije došlo ni do kakvih defekata ili promena na koži. „Krokodil“ je jedna od najsmrtonosnijih supstanci na narko-tržištu, ali je poznata i kao „droga za siromašne“. Potekla je iz Rusije, gde kućno napravljena košta manje od tri dolara, dok je gram heroina od 50 do 60 dolara. Smrtonosna droga je već stigla u Evropu i hara u gradovima Nemačke, gde je izazvala užas čak i među policijskim službenicima. I druge droge su opasne, ali je „krokodil“ nešto posebno jer već nakon prvog uzimanja izaziva užasne posledice po korisnika. Napravljena je od teških metala, benzina, crvenog fosfora i kodeina. Policija naglašava kako neki korisnici ne izdrže ni prvo uzimanje droge, a u najboljem slučaju prežive koju godinu. Odvikavanje je izuzetno teško. Droga je naziv dobila po ljuskavoj koži ovisnika, prvom stadijumu propadanja koje ih ubrzo košta i života. Dva sata opijenosti dugotrajni narkomani plaćaju truljenjem živog mesa, koža im pozeleni, otkaže im jetra, izbiju gnojni čirevi… Ukoliko požive, jedini spas predstavlja amputacija obolelog tkiva. U Rusiji je ova droga odnela na stotine života, a jednim od ključnih razloga smatra se i legalan status kodeina, koji je glavni sastojak droge. Čak ni sigurna, strašna smrt ovisnicima često nije dovoljan razlog da obustave konzumaciju „krokodila“. U Rusiji droga „krokodil“ postoji već 10 godina, ali u Srbiji do sada nije registrovan ovaj opijat. Rukovodilac grupe za suzbijanje narkomanije u Policijskoj upravi Novi Sad Duško Đukić kaže kako nisu čuli da je „krokodil“ stigao na naše tržište. „Znamo da je u pitanju droga koja pravi žive rane na koži i da je veoma opasna, kao i da je nastala u Rusiji. Znamo i da su zastrašujuće posledice koje ona izaziva. Međutim, do sada nismo imali saznanje da se ona pojavila na našem tržištu. Pritom, veliko je pitanje ako bismo i naišli na supstancu, da li bismo mogli da je okarakterišemo kao drogu, jer ne znamo šta se u njoj nalazi“, objašnjava Đukić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure