img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Narkomanija

»Krokodil« u Srbiji

07. mart 2012, 18:16 M. Ilić
Copied

U privatnu kliniku „Vita“ u Novom Sadu 3. marta primljena je devojka kojoj su se nakon konzumiranja droge otvorile žive rane na koži od šake do lakta. Kako je rekla, drogu je ušmrkala, misleći da je u pitanju heroin, međutim, ispostavilo se da je izgleda reč o veoma opasnoj drogi, poznatoj pod nazivom – „krokodil“. Prema rečima psihijatra dr Branke Bjelice, devojci, inače dugogodišnjoj heroinskoj zavisnici, potpuno se otvorila podlaktica jedne ruke, od zgloba do lakta, sa unutrašnje strane. „Koža je postala nekrotična i potpuno je pukla, a ispod kože je imala rupu, kao da je nestao jedan mišić. Sudeći po izgledu devojke, posledicama koje je izazvala droga i onome što mi je poznato o ‘krokodilu’, sve govori da je ona umesto heroina kupila ‘krokodil’“, objasnila je dr Bjelica. I Novosađankin partner, koji je takođe zavisnik, po njenoj priči, uzeo je supstancu koju je ona kupila kao heroin. Zajedno su je koristili, ali kod njega nije došlo ni do kakvih defekata ili promena na koži. „Krokodil“ je jedna od najsmrtonosnijih supstanci na narko-tržištu, ali je poznata i kao „droga za siromašne“. Potekla je iz Rusije, gde kućno napravljena košta manje od tri dolara, dok je gram heroina od 50 do 60 dolara. Smrtonosna droga je već stigla u Evropu i hara u gradovima Nemačke, gde je izazvala užas čak i među policijskim službenicima. I druge droge su opasne, ali je „krokodil“ nešto posebno jer već nakon prvog uzimanja izaziva užasne posledice po korisnika. Napravljena je od teških metala, benzina, crvenog fosfora i kodeina. Policija naglašava kako neki korisnici ne izdrže ni prvo uzimanje droge, a u najboljem slučaju prežive koju godinu. Odvikavanje je izuzetno teško. Droga je naziv dobila po ljuskavoj koži ovisnika, prvom stadijumu propadanja koje ih ubrzo košta i života. Dva sata opijenosti dugotrajni narkomani plaćaju truljenjem živog mesa, koža im pozeleni, otkaže im jetra, izbiju gnojni čirevi… Ukoliko požive, jedini spas predstavlja amputacija obolelog tkiva. U Rusiji je ova droga odnela na stotine života, a jednim od ključnih razloga smatra se i legalan status kodeina, koji je glavni sastojak droge. Čak ni sigurna, strašna smrt ovisnicima često nije dovoljan razlog da obustave konzumaciju „krokodila“. U Rusiji droga „krokodil“ postoji već 10 godina, ali u Srbiji do sada nije registrovan ovaj opijat. Rukovodilac grupe za suzbijanje narkomanije u Policijskoj upravi Novi Sad Duško Đukić kaže kako nisu čuli da je „krokodil“ stigao na naše tržište. „Znamo da je u pitanju droga koja pravi žive rane na koži i da je veoma opasna, kao i da je nastala u Rusiji. Znamo i da su zastrašujuće posledice koje ona izaziva. Međutim, do sada nismo imali saznanje da se ona pojavila na našem tržištu. Pritom, veliko je pitanje ako bismo i naišli na supstancu, da li bismo mogli da je okarakterišemo kao drogu, jer ne znamo šta se u njoj nalazi“, objašnjava Đukić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure