img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Ljubiša Rajić (1947–2012)

Kod Hiperborejaca

06. jun 2012, 22:11 M. M
foto: a. anđić
Copied

Umro je profesor Ljubiša Rajić, koga šira javnost zna kao angažovanog i razložnog intelektualca tzv. Druge Srbije iz vremena kad je to nešto značilo.

Ono što je od toga važnije je njegova, slobodno se može reći, pionirska aktivnost na razvoju nordistike na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Njegova autobiografija, objavljena na sajtu Filološkog fakulteta, sadrži mnogo detalja o tome kako je jedan nesuđeni elektroinženjer svojim životom i radom povezivao jezike i kulture Skandinavije i Balkana. Ljubiša Rajić je tokom školske 1964–65. godine boravio u Norveškoj u jednoj od tzv. visokih narodnih škola. Posle prve godine studija elektrotehnike u Beogradu dobio je stipendiju za usavršavanje norveškog jezika. U periodu 1968–75, sa prosečnom ocenom 9,75, okončao je studije nordijskih jezika na Institutu za nordistiku Univerziteta u Oslu.

Tokom studija nordistike radio je, između ostalog, kao nastavnik norveškog jezika u dve osnovne škole u Oslu, kao sudski tumač, prevodilac i kao pomoćni bibliotekar Instituta za nordistiku Univerziteta u Oslu. Kasnije će biti i lektor za srpskohrvatski jezik i stručno prevođenje na Institutu za slavistiku Univerziteta u Upsali u letnjem semestru.

Na Filološkom fakultetu u Beogradu za lektora za norveški jezik izabran je 1977. Na smeru Nauka o jeziku magistrirao je 1979. a doktorirao 1986. Sledio je klasičan univerzitetski uspon: biraju ga za nastavnika za norveški, zatim za švedski, pa za danski jezik, a od 1992. za vanrednog profesora za skandinavske jezike i književnosti…

Godine 1988. osnovao je Grupu za skandinavske jezike i književnosti, koju je Švedski institut 2004. proglasio za najbolju instituciju te vrste u svetu u toj godini, u konkurenciji oko 250 institucija na kojima se drži nastava švedskog jezika, književnosti i kulture. Od osnivanja skandinavistike 1977. godine do 2000. vodio je biblioteku, čitaonicu i organizovao celokupnu nabavku knjiga (godinama uglavnom preko sponzora). Većina studenata te grupe, nažalost, otišla je u inostranstvo.

Od oktobra 2001. do oktobra 2005. Ljubiša Rajić je bio profesor po pozivu na Visokoj školi u Oslu za predmet Nauka o jeziku i interkulturna komunikacija. Na Fakultetu za novinarstvo te škole držao je predavanja o novinarstvu u kriznim i ratnim područjima i o etici novinarstva, a na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Oslu – o interkulturnoj analizi književnih dela, obrazovanju učitelja u multikulturnim sredinama i balkanskim studijama. Marta 2005. godine učestvovao je kao eksterni stručnjak u oblikovanju studija balkanologije na Univerzitetu u Geteborgu.

Držao je predavanja u institutima za nordistiku, slavistiku, opštu književnost, opštu lingvistiku, istočnoevropske studije i sociologiju univerziteta u Upsali, Lundu i Geteborgu (Švedska), Oslu, Trondheimu i Tromseu (Norveška), Kopenhagenu i Roskildu (Danska), u Nacionalnoj biblioteci u Norveškoj, na seminaru za prevodioce u Visokoj narodnoj školi u Fristadu (Švedska), na univerzitetima u Ljubljani i Zagrebu.

Tokom 2001. godine bio je član komisije Ministarstva prosvete i sporta Srbije, koja je napisala nacrt Zakona o univerzitetu. Jeseni 2006. imenovan je u Radnu grupu za izradu strategije razvoja humanističkih nauka u Srbiji.

Objavio je više od 200 radova i članaka iz oblasti skandinavistike, opšte lingvistike, nauke o književnosti, interkulturne komunikacije, sociologije, politikologije, univerzitetskog obrazovanja, nauke o prevođenju.

U Norveškoj je objavio dnevnik koji je vodio za vreme bombardovanja Srbije 1999, a po njemu je u Norveškoj igrana i monodrama.

Bio je član redakcija časopisa „Scientia Yugoslavica“, „Mostovi“ i „Prevodilac“, a od oktobra 1990. do juna 1994. i glavni urednik lista „Republika“.

Bio je član više domaćih i stranih naučnih i stručnih društava (Societas Linguistica Europea, European Association for International Education, Nordic Association of Linguists, Udruženje književnih prevodilaca Srbije). Marta 1999. godine izabran je za inostranog člana Akademije nauka Norveške.

Nosilac je Ordena Vitez Reda bele ruže (Finska) i Vitez Kraljevskog reda Severne zvezde, prve klase (Švedska) i Medalje Svetog Olafa (Norveška), za zasluge za širenje finske, odnosno švedske, odnosno norveške kulture u inostranstvu; dobitnik je nagrade Akademika za zasluge za norvešku kulturu i nauku u inostranstvu i nagrade Švedskog autorskog fonda za zasluge za švedsku književnost u inostranstvu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure