img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kastom

17. januar 2013, 07:55 Milan Milošević
Copied

„Hoću kastomizovani Harley Davidson…“

„Ducati D66, sportski kastom kruzer…“

Neki pominju i kastom tablice.

Kompjuteraši govore o kastomizaciji aplikacija:

„Kad tad ćes da me ubediš da instaliram neki kastom rom? :)“

„T. A. kreira i proizvodi kompletnu liniju kastom audio zvučnika vrhunskog kvaliteta…“

Oglašivači na internetu govore o kastomizaciji i personalizaciji, prilagođavanju korisniku sadržaja prezentacije na vebu.

Makretinški pioniri govore o tome da je masovna kastomizacija proizvoda najpopularnija savremena industrijska strategija, u kojoj je kupac kodizajner i partner u stvaranju novih vrednosti.

Izgleda da kastom izaziva uzdah „vau“ (eng. wow) i ekstra brate, jer označava nešto napravljeno prema specifikaciji samog kupca, kako bi se srodio (to accustom) s predmetom koji je calnuo.

Šezdesetih su kritički sociolozi automobil nazivali mehaničkom nevestom.

Nekad se govorilo da je auto kome su unapređene performanse (radne karakteristike) „abartovan“, po italijanskom proizvođaču trkačkih automobila, firmi Abarth. Sad je to kastom model. Kastom je i onaj auto „personalizovanog stajlinga“ čiji kupac biva ubeđen da njegova kola ne liče na druga – proizvedena u istoj fabrici na beskrajnoj traci (fordizam), koja odražava masovno potrošačko društvo i otuđenje izmanipulisanog psihološki kastriranog homo consumersa.

Prema Erihu Fromu, često menjanje upotrebnih stvari, kao što su auto, ili tehnička pomagala, pokazuje da ih čovek poseduje ne zato što ih voli, već zato što one predstavljaju statusni simbol za svog vlasnika, koji tako pojačava svoj ego: „Moje vlasništvo konstituiše mene i moj identitet: ‘Ja sam ja, jer imam X…’“

U tom kontekstu valjda je i internacionalizovano englesko custom promenilo značenje. Označavalo je i kupca, ali pre svega uobičajenu praksu, naviku, običaj (tur. adet) u vezi s redovnim poručivanjem i pazarenjem. (Dobro, i carinu, ali i to je valja uobičajeno?!) Sad se više vezuje za ono što NJ. V. Mušterija veruje da je sam osmislio i poručio samo za sebe, srećan kao da će tako pobediti na kastingu (eng. casting, izbor glumaca za određenu ulogu) i ući u višu kastu (port. casta, zatvorena, privilegovana grupacija). Valjda je to odraz psihološko-terapeutske masovne potrošačke kulture u vremenu postfordizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure