img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Kastom

17. јануар 2013, 07:55 Milan Milošević
Copied

„Hoću kastomizovani Harley Davidson…“

„Ducati D66, sportski kastom kruzer…“

Neki pominju i kastom tablice.

Kompjuteraši govore o kastomizaciji aplikacija:

„Kad tad ćes da me ubediš da instaliram neki kastom rom? :)“

„T. A. kreira i proizvodi kompletnu liniju kastom audio zvučnika vrhunskog kvaliteta…“

Oglašivači na internetu govore o kastomizaciji i personalizaciji, prilagođavanju korisniku sadržaja prezentacije na vebu.

Makretinški pioniri govore o tome da je masovna kastomizacija proizvoda najpopularnija savremena industrijska strategija, u kojoj je kupac kodizajner i partner u stvaranju novih vrednosti.

Izgleda da kastom izaziva uzdah „vau“ (eng. wow) i ekstra brate, jer označava nešto napravljeno prema specifikaciji samog kupca, kako bi se srodio (to accustom) s predmetom koji je calnuo.

Šezdesetih su kritički sociolozi automobil nazivali mehaničkom nevestom.

Nekad se govorilo da je auto kome su unapređene performanse (radne karakteristike) „abartovan“, po italijanskom proizvođaču trkačkih automobila, firmi Abarth. Sad je to kastom model. Kastom je i onaj auto „personalizovanog stajlinga“ čiji kupac biva ubeđen da njegova kola ne liče na druga – proizvedena u istoj fabrici na beskrajnoj traci (fordizam), koja odražava masovno potrošačko društvo i otuđenje izmanipulisanog psihološki kastriranog homo consumersa.

Prema Erihu Fromu, često menjanje upotrebnih stvari, kao što su auto, ili tehnička pomagala, pokazuje da ih čovek poseduje ne zato što ih voli, već zato što one predstavljaju statusni simbol za svog vlasnika, koji tako pojačava svoj ego: „Moje vlasništvo konstituiše mene i moj identitet: ‘Ja sam ja, jer imam X…’“

U tom kontekstu valjda je i internacionalizovano englesko custom promenilo značenje. Označavalo je i kupca, ali pre svega uobičajenu praksu, naviku, običaj (tur. adet) u vezi s redovnim poručivanjem i pazarenjem. (Dobro, i carinu, ali i to je valja uobičajeno?!) Sad se više vezuje za ono što NJ. V. Mušterija veruje da je sam osmislio i poručio samo za sebe, srećan kao da će tako pobediti na kastingu (eng. casting, izbor glumaca za određenu ulogu) i ući u višu kastu (port. casta, zatvorena, privilegovana grupacija). Valjda je to odraz psihološko-terapeutske masovne potrošačke kulture u vremenu postfordizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure