img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Evrovizijska Pepeljuga

23. maj 2012, 13:32 Vladan Stošić
Copied

Portugal je najneuspešnija zemlja koja se takmiči na Evroviziji. Ove godine, Portugal će se takmičiti 46. put, a najbolji plasman predstavnika ove zemlje bilo je šesto mesto osvojeno 1996. godine. Da li su Portugalci nemuzikalni ili je u pitanju nešto drugo? Ukoliko se zna da Portugalci nemaju rođake u Evropi, a ni veliku dijasporu, kao i da ova zemlja ima samo jednog suseda, Španiju, koja im je, uz Francusku, do sada dala najviše bodova, razlozi neuspeha ove zemlje na Evroviziji postaju jasniji.

Portugal je na Evroviziji debitovao 1964. godine i nije osvojio nijedan poen. Predstavnik Portugala bio je izabran na festivalu „Pesma RTP“, koji organizuje Radio-televizija Portugala (RTP), i taj festival postao je, tokom decenija, jedan od najgledanijih programa u ovoj zemlji. Pobednici na festivalu postajali su zvezde, bez obzira na plasman na Evroviziji.

Iako nije bio uspešan u konačnim plasmanima, Portugal je, tokom učešća na Evroviziji, pomerao granice na ovom muzičkom takmičenju.

Prvi crni pevač koji se pojavio na Evroviziji bio je Eduardo Našimento iz Angole, koja je, u to doba, bila portugalska kolonija. Našimento je nastupio za Portugal 1967. godine i, uprkos zavidnim glasovnim mogućnostima, osvojio je dvanaesto od sedamnaest mesta.

Portugalski predstavnik na Evroviziji 1974. godine bio je Paulo de Karvaljo sa pesmom I posle, zbogom. Karvaljo je u Portugalu bio velika zvezda i poslednje mesto, koje je te godine zauzeo na Evroviziji, nije uticalo na to da njegova pesma ne bude popularna u zemlji. Ipak, njeno emitovanje na programu portugalskog radija 24. aprila 1974. godine, u 22.55 časova, upisalo je ovu kompoziciju u istoriju Portugala. Naime, prema ranijem dogovoru zaverenika, emitovanje ove numere u tom terminu označavalo je da je sve spremno za državni udar kojim je sledećeg dana, u „Revoluciji karanfila“, svrgnut Salazarov režim.

Evrovizija je oduvek bila televizijski šou, a kostimi izvođača uvek su bili važni za plasman pesama. Mnoge zemlje pokušavale su da, oblačeći svoje predstavnike u stilizovane narodne nošnje, osvoje bolju poziciju, ali su te stilizacije najčešće bile neuspešne. Primer uspešne stilizacije nacionalnog kostima bio je nastup kvarteta „Dos“, koji je predstavljao Portugal na Evroviziji 1982. godine. Članice kvarteta nastupile su u stilizovanim kostimima portugalskih musketara sa zanimljivom koreografijom i veselom pesmom Bem bom, koja je, na kraju, ipak završila na trinaestom od osamnaest mesta.

Pevačica Dora predstavljala je Portugal na Evroviziji 1986. godine. Kada se danas pogleda njen nastup, stiče se utisak da Dora peva tipičnu pop pesmu osamdesetih, obučena u odeću koja se nosila u to vreme. Ipak, Dora je svojevremeno izazvala sablazan i bila je javno ismevana jer je nastupila u čizmama ravnog đona, kršeći nepisano pravilo da pevačice na Evroviziji nastupaju u štiklama. Dora je osvojila četrnaesto od dvadeset mesta, ali je njena pesma i te kako bila zapažena. Pojedine muzičke fraze iz ove kompozicije mogle su se, kasnije, čuti u nekim hitovima osamdesetih godina. Ipak, prvi put ih je otpevala Dora.

Portugal nije učestvovao na Evroviziji 2000. godine. Portugalska radio-televizija saopštila je da više ne želi da učestvuje na festivalu na kojem se njen predstavnik skoro uvek plasira pri dnu tabele. Ipak, pošto je „Pesma RTP“ veoma popularna u Portugalu, festival je održan i 2000. godine. Po završetku festivala, čelnici RTP-a zaključili su da je on, ipak, ustanovljen radi izbora portugalskog predstavnika na Evroviziji, i da je, bez slanja pobednika na Evroviziju, postao obesmišljen. Tako se Portugal vratio na ovo muzičko takmičenje.

Kada su na Evroviziji uvedena polufinala, Portugal nije uspevao da se plasira u finale, sve do 2008. kada je to pošlo za rukom Vaniji Fernandeš. Kada su Vaniju, posle polufinala, na konferenciji za novinare pitali da li veruje da može da pobedi, ona se samo ironično nasmejala. Njena ironija opravdana je jer je Portugal tada u finalu dobio skoro duplo manje poena nego u polufinalu.

Ove godine Portugal će predstavljati Filipa Suza (na slici) sa pesmom Vida Minha (Živote moj). Ova pesma ima zanimljivu predistoriju. Pošto je prošle godine UNESKO uvrstio fado u nematerijalnu kulturnu baštinu sveta, RTP je odlučio da kompozicije koje učestvuju na ovogodišnjoj „Pesmi RTP“ moraju biti u fado stilu. Prema mišljenju stručnog žirija i prema glasovima gledalaca, najbolji fado otpevala je Filipa Suza na muziku koju je komponovao hrvatski kompozitor Andrej Babić.

Fanovi Evrovizije znaju kada koja zemlja bira svog predstavnika na takmičenju i, već sat-dva posle nacionalnog izbora, ta pesma se može naći na Jutjubu. Portugalski ljubitelji Evrovizije postavili su spot sa ovogodišnjim predstavnikom svoje zemlje na internet, ali su, posle nekoliko sati, uklonili snimak. Naime, ljubitelji brzih ritmova iz drugih zemalja ostavljali su komentare da je portugalska pesma dosadna zbog svog sporog ritma. Razbešnjeni tvrdnjama da je fado dosadan, Portugalci su obrisali snimak i on se nije mogao naći na Jutjubu, sve dok ga tamo nisu postavili RTP i Evrovizija na svojim zvaničnim kanalima.

Da li je portugalska pesma dosadna ili ne, moći ćete da se uverite ukoliko budete gledali nastup Željka Joksimovića u Bakuu. Žreb je odlučio da Portugal, ove godine, nastupa pre Srbije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure