img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Evro-

21. decembar 2011, 20:55 Aleksandar Ćirić
Copied

Iza crtice u naslovu možete dodati bilo šta, ali ideja o novcu ostaje u svakoj takvoj novokovanici.

One guske čije je gakanje spaslo Rim u stvari su probudile stražare zadužene da čuvaju državnu riznicu. Posle toga Rimljani su podigli hram boginji uzbune, Moneti.

Aleksandrovo osvajanje Persije koštalo je u vojničkim platama oko pola tone srebra dnevno. Sredstva su obezbeđivana strogo kontrolisanom i planiranom pljačkom osvojenih gradova, hramova i riznica. Persija je trgovački živnula čim su Aleksandrovi vojnici počeli da „troše“ novac.

Prva ozbiljna inflacija rimskog novca dogodila se tokom drugog punskog rata zbog ogromnih izdataka za plaćanje vojske. Emitovanje bez protivteže u količini roba od tada do danas postaje najlakši način za finansiranje rata.

Oko 30. godine nove ere Isus Hrist uzalud iz hrama u Jerusalimu izbacuje tablice s kursnim listama i menjače novca. Rimski bankarski sistem propao je tek pošto su banke odbile da primaju carski novac od bakra. Onda je Konstantin Veliki, premestivši rimsku prestonicu u Vizant, uveo novčanicu nazvanu solid, koja je posle 700 godina očuvane vrednosti ušla u govor: za onog ko nešto vredi kaže da je – solidan. Potreba da se barata s velikim količinama novca za finansiranje krstaških ratova (1095–1270) dovodi do ponovnog otkrića banaka u zapadnoj Evropi.

Mada na prvi pogled ne izgleda „prirodno“, čak je i izum pisma pre oko pet hiljada godina u direktnoj vezi s merenjem vrednosti za razmenu, to jest – s novcem. Svuda u svetu, najstariji zapisi bili su prvenstveno knjigovodstvene beleške, brojanje, prebrojavanje i beleženje viškova roba koje se mogu razmenjivati za nešto drugo.

Evropa danas pokušava da spase evro, na isti onaj način na koji je Alkmeon, začetnik najbogatije starogrčke familije, postao moćan. Odnosno, kada ga je ljubazni domaćin, lidijski kralj Krez, pozvao da iz njegove riznice uzme šta god hoće, ovaj Alkmeon „kad se našao pred gomilom zlatnog peska, prvo je trpao zlato pored listova u čizme koliko je u njih moglo da stane, pa je zatim napunio džepove, onda je nasuo zlatnog praha u kosu, a uzeo je nešto i u usta, pa je izašao napolje iz riznice. Tako, jedva vukući čizme, ličio je na sve pre samo ne na čoveka…“

Pa, tako, i Evropa slabo liči na nešto drugo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure