img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme novca

Euro na štednji

12. jun 2002, 17:34 Ana Drašković, šef kabineta guvernera NBJ-a
Copied

Zamena je prošla, štednja i dalje raste, što znači da je uprkos povlačenju jednog dela štednih uloga, priliv novih uloga bio još veći

Tokom pet meseci, koliko je trajala zamena valuta Evropske monetarne unije u euro, građani Srbije su, prema evidenciji NBJ-a, u menjačnicama, na šalterima ZOP-a i banaka gotovinski zamenili 5,9 milijardi maraka. Dodatnih 1,3 milijardi položeno je na štednju, a blizu 900 miliona maraka konvertovano je u švajcarske franke i američke dolare. Sabiranjem ova tri broja dolazimo do iznosa od preko osam milijardi maraka, što predstavlja izvanredan finansijski potencijal za razvoj zemlje i, nažalost, ne mnogo više od toga. Za sada.

Hiperinflacija, „zamrznuta“ stara devizna štednja, piramidalne banke i razne druge anomalije srpskog finansijskog sistema naučile su nas da ne verujemo nikome osim sopstvenim „slamaricama“. Logika je bila veoma jednostavna – verovatnoća da vas opljačka lopov bila je mnogo manja nego da vas opljačka država.

Imajući u vidu da su različiti oblici štednje stanovništva jedan od finansijskih stubova na kojima se zasnivaju domaće investicije svuda u svetu, posledice ovakvog raspoloženja stanovništva prema srpskim bankama bile su katastrofalne. Tim pre je za Narodnu banku Jugoslavije jedan od prioritetnih ciljeva, ma kako nemoguć on izgledao pre samo godinu i po dana, bio povratak poverenja građana u finansijski sistem zemlje i obnova štednje u bankama. Jedini način da se to postigne, u relativno kratkom roku, bio je uvođenje stroge finansijske discipline, gde nema ni zaštićenih ni privilegovanih. Tokom radikalne reforme bankarskog sistema zatvorene su 23 duboko nelikvidne i nesolventne banke. Doneti su novi, moderni zakoni. Počelo se s redovnim izmirivanjem obaveza po osnovu stare devizne štednje. Stvoreni su uslovi koji su doveli do međunarodnog priznanja konvertibilnosti dinara… Paralelno s tim, Narodna banka Jugoslavije uvela je i novi sistem garancija za deviznu štednju, koji je ubrzo uspešno testiran u praksi na primeru bankrotirane Astra banke, kada su samo nekoliko meseci nakon njene likvidacije isplaćeni svi štedni ulozi njenih deponenata, do poslednje pare. Građanima je dokazano da je nova monetarna vlast upravo onakva kakva mora da bude svuda u razvijenom svetu – ozbiljna i odgovorna i, što je najvažnije, da joj se može verovati.

Vrlo brzo su i rezultati takve politike Narodne banke Jugoslavije postali vidljivi: štednja je iz meseca u mesec beležila eksponencijalni rast. U roku od svega devet meseci štednja je porasla više od 20 puta, sa simboličnih 60-ak miliona nemačkih maraka, koliko je iznosila početkom septembra 2001. godine, na više od 1,3 milijarde nemačkih maraka (odnosno, preko 650 miliona eura), koliko je iznosila u maju 2002. godine. Istovremeno, nakon obaranja inflacije, i dinarska štednja početkom ove godine doživljava naglu ekspanziju i krajem maja dostiže 80 miliona DM (41 milion eura). I što je najvažnije – nastavlja da raste.

Prva objašnjenja za ovakav rast štednje koja su se pojavila u javnosti bila su da je zapravo štednja posledica zamene valuta EMU-a za euro. Međutim, zamena se obavljala i na Kosovu i u Crnoj Gori, pa tamo građani nisu svoje slamarice poverili na čuvanje bankama. Osim toga, zamena je prošla, štednja i dalje raste, što znači da je uprkos povlačenju jednog dela štednih uloga, priliv novih uloga bio još veći. Pored toga, menja se i ročna struktura uloga: iz meseca u mesec raste učešće dugoročnih uloga što je značajan indikator povećanog poverenja u bankarski sistem. Dakle, nije u pitanju samo zamena za euro. Šta je zapravo motiv za štednju?

Američki nobelovac Franko Modiljani je kroz teoriju životnog ciklusa potrošnje odavno objasnio da ljudi tokom radnog veka štede da bi u starosti, pored penzije, imali još jedan, dopunski izvor prihoda. Pored sigurnosti koju banke pružaju (čime i mi možemo konačno da se pohvalimo), drugi važan motiv je – ekonomski interes. Novac položen na štednju donosi kamatu, koju i naše banke obračunavaju i isplaćuju po kamatnim stopama koje su jednake onima u najboljim svetskim bankama. Pored toga, polaganje određene sume novca na štednju omogućava građanima da kod mnogih banaka dobiju različite potrošačke kredite, platne kartice i druge pogodnosti. Širenjem mreže filijala i rastom kapaciteta zdravih banaka povećaće se i broj proizvoda koje će banke nuditi svojim klijentima, a cena kredita (kamata) će padati.

Nakon uspostavljene makroekonomske stabilnosti i uspešno sprovedene reforme bankarskog sistema, Narodna banka Jugoslavije nastavlja da radi na modernizaciji i unapređenju domaćeg bankarstva, uverena da će se rast štednje nastaviti u još većem obimu. Procena NBJ-a je da bi do kraja 2003. godine domaća štednja mogla da dostigne iznos između dve i tri milijarde eura. To će biti veoma važna podloga za rast domaćih investicija i za poboljšanje životnog standarda stanovništva.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure