img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Digitalno

06. april 2011, 14:47 Aleksandar Ćirić
Copied

Zvuči dovoljno učeno da se normalan čovek namršti. Ali, digit znači samo „prst“, „palac“ ili deset prstiju.

Kako ljudi – pa i oni koji su matematičari – oduvek imaju 2 X 5 = 10 prstiju na rukama, decimalni sistem je sasvim „prirodna pojava“. To jest, za svaki broj veći od deset treba smisliti samo jedan novi znak. Nije sigurno da li su ljudi na početku svoje istorije prvo pisali ili računali. Nekoliko recki na komadu kosti lako se mogu čitati kao broj, ali tri roga na istom mestu možda su pismo, poruka, a ne saldo jučerašnjeg lova.

Ideju da se, umesto „crtanja“ oznaka za brojeve uvede jednostavniji sistem u kom vrednost nekog znaka zavisi od njegovog položaja na „slici“, usavršena je nešto kasnije u Vavilonu. Ukratko, umesto „rimskog“ XXXIII piše se tri puta kraće „33“, gde poslednji u nizu znakova ima najmanju vrednost.

Takav način beleženja brojeva – i jednostavnog računanja – prosto je tražio oznaku za veličinu koje u nekom broju „nema“. Nule, dakle.

Nulu su, pre oko 2300 godina, „izmislili“ Indijci, koristeći znak nalik na tačku ili mali krug da u zapisu broja označe „prazno“ mesto. Do pre oko 1200 godina Arabljani su, koristeći isti simbol, sanskritsko ime za nulu, sunya („ništa“), zamenili svojom reči istog značenja, sifr. I tako dođosmo do „cifre“ i „arapskih“ (indijskih) brojeva.

Gotovo sasvim nezavisno od „čiste“ matematike razvijan je sistem praktičnog računa. Svima je oduvek bio potreban jednostavan način da znaju čega ima, čega nema na zalihama, ko je kome koliko dužan, koliko nešto vredi s obzirom na ovo ili ono. Ukratko, mnogo pre nego što su „matematičari“ smislili nulu, svaki računovođa ju je već upotrebljavao. Na računaljki, drvenom ramu s nekoliko „žica“ na kojima klize „dugmići“. Takve računaljke nekada su bile obavezan deo školskog pribora, ali ih i danas u svetu koristi neuporedivo veći broj ljudi od onih koji koriste kompjuter.

A reč kompjuter i znači baš to, računaljka… Pa još „digitalna“, tj. „na prste“…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure