img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival nauke 2010.

Čiko, a gde je vaša laboratorija?

08. decembar 2010, 16:20 S. Bubnjević
Copied

Sve što je dobro ima kraj. A onda, po dobrom savremenom običaju, nakon kraja sledi – evaluacija. Na srpskom jeziku bismo rekli – sabiranje utisaka. No, neke činjenice bile su očigledne i odmah nakon što su u nedelju uveče zatvorene kapije četvrtog Festivala nauke tokom koga su u tri dana na tri lokacije posetioci mogli da vide na desetine postavki, demonstracija i naučnopopularnih predavanja.

Ispred SKC-a i nekadašnje Robne kuće Kluz, sa mesta gde se tri dana, od petka do nedelje, protezao red onih koji su, stojeći na hladnoći, čekali da kupe ulaznice za Festival, razišli su se i poslednji posetioci, a više od 300 učesnika, mladih naučnika, organizatora i koordinatora, okupilo se sa druge strane vrata kako bi proslavilo zatvaranje festivala.

Čemu slavlje? Zar ima ikakvog razloga da se bilo šta, osim sportskih uspeha, u Srbiji slavi? Pre svega, svima u Kluzu bilo je jasno da je ovogodišnji festival, mada se manje nalazio u medijskoj žiži, bio veći i ambiciozniji od tri prethodna. A zatim i da tako uvećan, uspešno funkcioniše. I da na kraju i te kako ima prostora za radost.

„Niko odavde nije izašao, a da nije bio nasmejan i oduševljen. Vi ste pokazali da ste najbolji komunikatori nauke u Srbiji“, okupljenim učesnicima Festivala rekla je Ana Jovanović iz Centra za promociju nauke i umetnosti, koja je uz Mladena Petrovića osnivač Festivala.

Ona je saopštila da je na osnovu prodatih karata utvrđeno kako je Festival nauke 2010. posetilo čak 19.000 ljudi, što je više nego prethodnih godina. Rast se, dakle, nastavio i nema sumnje da je Festival, kao jedan od najvećih kulturnih događaja u Beogradu, već postao i najvažniji događaj za srpsku nauku tokom godine.

Međutim, kako to izgleda iz ugla bilo kog od svih tih posetilaca? Nije nemoguće da je neko ipak izašao nezadovoljan. Najbolji sadržaji su prirodno izazivali najveću pažnju, pa je kao i prethodnih godina, na mnogim mestima bilo gužve. Ove godine se dodatno vodilo računa o relaksiranosti, ali su gužve bile neizbežne. To je na neki način ipak deo šarma Festivala – ovo je mesto gde se ljudi guraju zbog nauke.

Kako to izgleda iz ugla učesnika, mladih naučnika i njihovih institucija? Pre svega, nakon višenedeljnih priprema, tri dana Festivala nisu malo, ako sve vreme odgovarate na pitanja, izvodite oglede i pokušavate da svakom ko je došao da se upozna sa čudesima nauke pružite punu pažnju. No, efekti su nemerljivi.

Evo jedne scene koja sve govori. Nakon nastupa doktora fizike Vladimira Jovanovića, koji je zajedno sa mađioničarem Igorom Trifunovom na krajnje uzbudljiv način predstavio kvantne fenomene u programu „Ovo ne pokušavajte kod kuće“, što se događalo u okviru 27 inspirativnih predavanja u SKC-u, bini je prišla devojčica ne starija od sedam godina i sasvim oduševljena onim što je videla, upitala predavača: „Čiko, a gde je vaša laboratorija?“

Ima li bolje evaluacije? Ima li boljeg dokaza šta znači popularizovati nauku? Tu negde je i nauk naučnim institucijama u Srbiji – uzmite više učešća u događajima kao što je Festival, dodatno podržavajte i afirmišite popularizaciju u svojim redovima, jer kad običan svet bude smatrao nauku važnom, i vaš budžet će biti veći. I u tome ne mora baš sve da bude na leđima produkcije samog Festivala i 300 entuzijasta koji su mu pogonsko gorivo.

A kako to pak izgleda iz ugla sponzora? Onih nekoliko društveno odgovornih kompanija (treba ih pomenuti – MTS, Erste banka, Samsung i Siemens), koje su pomogle Festival, praćene Ministarstvom za nauku i tehnološki razvoj, poslale su jasnu poruku da su zainteresovane za napredak, kako naučni i tehnološki tako i opštedruštveni.

A ostali? Njih, naravno, ništa ne zanima. U jednom čisto merkantilnom ceđenju svih živih sokova jednog društva nema mesta za mnogo šta, a kamoli za nauku ili njenu popularizaciju. „O čemu vi to? Ne budite budale, mi samo ovde obrćemo kapital, kakva nauka?“, kažu i misle sa pravom. Ali, pre ili kasnije, ta logika će doživeti potpuni i rekao bih, jedan vrlo bolni poraz. Jer, kako festivali u Srbiji odmiču, u njoj ipak ima sve manje „budala“. Ove godine smo ukupnu brojku umanjili bar za 19.000.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure