img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival nauke 2010.

Čiko, a gde je vaša laboratorija?

08. децембар 2010, 16:20 S. Bubnjević
Copied

Sve što je dobro ima kraj. A onda, po dobrom savremenom običaju, nakon kraja sledi – evaluacija. Na srpskom jeziku bismo rekli – sabiranje utisaka. No, neke činjenice bile su očigledne i odmah nakon što su u nedelju uveče zatvorene kapije četvrtog Festivala nauke tokom koga su u tri dana na tri lokacije posetioci mogli da vide na desetine postavki, demonstracija i naučnopopularnih predavanja.

Ispred SKC-a i nekadašnje Robne kuće Kluz, sa mesta gde se tri dana, od petka do nedelje, protezao red onih koji su, stojeći na hladnoći, čekali da kupe ulaznice za Festival, razišli su se i poslednji posetioci, a više od 300 učesnika, mladih naučnika, organizatora i koordinatora, okupilo se sa druge strane vrata kako bi proslavilo zatvaranje festivala.

Čemu slavlje? Zar ima ikakvog razloga da se bilo šta, osim sportskih uspeha, u Srbiji slavi? Pre svega, svima u Kluzu bilo je jasno da je ovogodišnji festival, mada se manje nalazio u medijskoj žiži, bio veći i ambiciozniji od tri prethodna. A zatim i da tako uvećan, uspešno funkcioniše. I da na kraju i te kako ima prostora za radost.

„Niko odavde nije izašao, a da nije bio nasmejan i oduševljen. Vi ste pokazali da ste najbolji komunikatori nauke u Srbiji“, okupljenim učesnicima Festivala rekla je Ana Jovanović iz Centra za promociju nauke i umetnosti, koja je uz Mladena Petrovića osnivač Festivala.

Ona je saopštila da je na osnovu prodatih karata utvrđeno kako je Festival nauke 2010. posetilo čak 19.000 ljudi, što je više nego prethodnih godina. Rast se, dakle, nastavio i nema sumnje da je Festival, kao jedan od najvećih kulturnih događaja u Beogradu, već postao i najvažniji događaj za srpsku nauku tokom godine.

Međutim, kako to izgleda iz ugla bilo kog od svih tih posetilaca? Nije nemoguće da je neko ipak izašao nezadovoljan. Najbolji sadržaji su prirodno izazivali najveću pažnju, pa je kao i prethodnih godina, na mnogim mestima bilo gužve. Ove godine se dodatno vodilo računa o relaksiranosti, ali su gužve bile neizbežne. To je na neki način ipak deo šarma Festivala – ovo je mesto gde se ljudi guraju zbog nauke.

Kako to izgleda iz ugla učesnika, mladih naučnika i njihovih institucija? Pre svega, nakon višenedeljnih priprema, tri dana Festivala nisu malo, ako sve vreme odgovarate na pitanja, izvodite oglede i pokušavate da svakom ko je došao da se upozna sa čudesima nauke pružite punu pažnju. No, efekti su nemerljivi.

Evo jedne scene koja sve govori. Nakon nastupa doktora fizike Vladimira Jovanovića, koji je zajedno sa mađioničarem Igorom Trifunovom na krajnje uzbudljiv način predstavio kvantne fenomene u programu „Ovo ne pokušavajte kod kuće“, što se događalo u okviru 27 inspirativnih predavanja u SKC-u, bini je prišla devojčica ne starija od sedam godina i sasvim oduševljena onim što je videla, upitala predavača: „Čiko, a gde je vaša laboratorija?“

Ima li bolje evaluacije? Ima li boljeg dokaza šta znači popularizovati nauku? Tu negde je i nauk naučnim institucijama u Srbiji – uzmite više učešća u događajima kao što je Festival, dodatno podržavajte i afirmišite popularizaciju u svojim redovima, jer kad običan svet bude smatrao nauku važnom, i vaš budžet će biti veći. I u tome ne mora baš sve da bude na leđima produkcije samog Festivala i 300 entuzijasta koji su mu pogonsko gorivo.

A kako to pak izgleda iz ugla sponzora? Onih nekoliko društveno odgovornih kompanija (treba ih pomenuti – MTS, Erste banka, Samsung i Siemens), koje su pomogle Festival, praćene Ministarstvom za nauku i tehnološki razvoj, poslale su jasnu poruku da su zainteresovane za napredak, kako naučni i tehnološki tako i opštedruštveni.

A ostali? Njih, naravno, ništa ne zanima. U jednom čisto merkantilnom ceđenju svih živih sokova jednog društva nema mesta za mnogo šta, a kamoli za nauku ili njenu popularizaciju. „O čemu vi to? Ne budite budale, mi samo ovde obrćemo kapital, kakva nauka?“, kažu i misle sa pravom. Ali, pre ili kasnije, ta logika će doživeti potpuni i rekao bih, jedan vrlo bolni poraz. Jer, kako festivali u Srbiji odmiču, u njoj ipak ima sve manje „budala“. Ove godine smo ukupnu brojku umanjili bar za 19.000.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure