img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Bolno

14. mart 2013, 00:22 Milan Milošević
Copied

Mantra sadašnjeg političkog novogovora sadrži više bola nego svi „srce-boli-kad-se-voli“ novokomponovani narodnjaci i pesma „Bolne grudi otrovane“, Hašima Kučuka Hokija, zajedno.

„Reforme su bolne ali će boleti još više ako ih Vlada bude odlagala…“

„Odlaganje reformi je zapravo odlaganje bolnih rezova…“

„Za nastavak evrointegracija postoje uslovi koji su ponekad i bolni…“

„Bolni kompromis na putu ka EU…“

„Bolni uslovi MMF-a za dve milijarde dolara…“

„Biće potrebne bolne i teške promene…“

Izgleda da ta nova reč nema veze s onom m/ž rečju (bol, boli, bolovi) koja je označavala probod, probadanje, grč, tištanje, sevanje, štrecanje, tugu, žalost, jad, fizičku patnju zbog poremećaja ili bolesti ili zbog povrede tela ili od kakvog unutrašnjeg poremećaja, od udara, ishrane, nahlade, zaraze…

Nema više veze ni s onim romantičnim svetskim bolom, tugom onoga ko razmišlja o svetskom zlu, s veltšmercom (Weltschmertz) Johana Paula Fridriha Rihtera, lorda Bajrona, Leopardija, Hesea i Hajnea.

Obrnuto, kao da ona sada služi za opravdanje potrebe vlastodržaca da bez bolećivosti, operacijom bez anestezije, većem broju ljudi uskrate njihova stečena prava, radi tržišnog prilagođavanja.

O bolnim lišavanjima se govorilo u svim dosadašnjim neuspelim reformama: i 1957. i tokom one K. Gligorova 1967. i one S. Krajgera (Dugoročni program ekonomske stabilizacije) 1982, i A. Markovića 1990, i dede Avramovića 1995, i u toku doskorašnjih, proevropski neoliberalnih i u toku tzv. promena ovih sadašnjih novoevropejaca.

A zapravo ispada da se uz to licemerno nadrilekarstvo švercuje prikriveno antievropejstvo.

Evo zašto: U Rimu je 2002. godine nastala Evropska povelja o pravima pacijenata, „Rimska povelja“, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama EU, a njeno drugo poglavlje, u kojem je precizirano 14 prava pacijenata, sastavni je deo Evropskog ustava.

Tačka 11. te povelje nalaže:

„Svaki pojedinac ima pravo da izbegne patnju i bol koliko god je to moguće, u svakoj fazi bolesti…“

E sad, zna li neko da li vaš hroničar, koji se i sam manje-više zalagao za sve te bolne reforme, može da u Strazburu po toj tački 11. Povelje nekoga tuži, ili neko može tužiti njega?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure