img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioterorizam

Prete li velike boginje

14. novembar 2001, 23:59 Ivan Živković
Copied

Zvanično, postoje samo dve laboratorije na svetu gde se čuvaju uzorci virusa variole: u Atlanti u Americi i Novosibirsku u Rusiji

Oko mesec dana od pojave antraksa u Americi, čije posledice i obim nisu poznati budući da se svakim danom pojavljuju novi slučajevi zaraženih i umrlih, svetsku pažnju zaokuplja strah od velikih boginja koje mogu biti upotrebljene kao biološko oružje. Medicinskim rečnikom lekara, koji za sada reklo bi se dižu još veću paniku, antraks je mačji kašalj u poređenju s smrtonosnim velikim boginjama.

Velike boginje su opasna infektivna bolest koju izaziva variola virus i od koje umira oko trećina zaraženih. Godine 1980. Svetska zdravstvena organizacije je velike boginje proglasila eradiciranom bolešću, što znači da nema više ni uzročnika, ni bolesti, objašnjava epidemiolog dr Živa Vuković, šef Odseka za epidemiološke poslove Instituta za imunologiju i virusologiju Torlak.

To što je dvadeset godina nakon iskorenjivanja velikih boginja Svetska zdravstvena organizacija, krajem prošlog meseca, najavila pripreme za moguće ponovno pojavljivanje ove bolesti, sada kao rezultat bioterorizma, u potpunosti opravdava reputaciju velikih boginja kao bolesti ubice i najopasnijeg biološkog oružja.

Dejvid Hejman iz Svetske zdravstvene organizacije iznosi podatak da je istraživanjem od pre četiri godine utvrđeno da 72 zemlje imaju ukupno 90 miliona vakcina protiv ove bolesti, ali da je veći deo zastareo i njihova efikasnost nije pouzdana. On tvrdi da SZO ima 500.000 vakcina u Holandiji.

„Kod nas ne postoje zalihe vakcine protiv velikih boginja, možda ih ima vojska“, kaže doktorka Vuković.“ One se ne proizvode već više od dvadeset godina, jer je ta bolest iskorenjena.“

Međutim, zvanično, postoje samo dve laboratorije na svetu gde se čuvaju uzorci virusa variole: u Atlanti u Americi i Novosibirsku u Rusiji. Opravdanje za čuvanje virusa u dobro obezbeđenim prostorijama je diskutabilno budući da se vakcina proizvodi od vrste kravljih boginja. Dr Živa Vuković to objašnjava strateškim razlozima jer virus može veoma dugo da se čuva u zamrznutom stanju, pa ove velesile ne mogu da budu sigurne da su sve zemlje uništile i poslednji virus tokom sedamdesetih godina.

Osamdesetih godina Sovjetski Savez je proizvodio velike boginje za svoj program biološkog naoružanja. Ono što plaši stručnjake za bioterorizam jeste to da je virus iz laboratorija mogao da se raširi i dospe u ruke terorističkih organizacija. Tako se pretpostavlja da bi i Irak mogao da ima uzorak virusa variole. „Nemamo informacija da virus postoji još negde, ali imamo nagoveštaja u štampi da nije više ograničen samo na ove dve laboratorije“, kaže Dejvid Hejman

SZO je tražio da uzorci virusa budu uništeni do kraja prošle godine, ali je Amerika odbila obrazlažući to potrebom da sačuva zalihe zbog istraživanja vakcine.

„Da se sada pojavi ijedan slučaj ove bolesti, bila bi proglašena epidemija. U tom slučaju“, smatra dr Živa Vuković, „bilo bi potrebno nekoliko meseci da se proizvede određena količina vakcine i to kod nekoga ko već ima razrađen mehanizam.“ Što se tiče troškova njene proizvodnje, kada je ona rutinska, vakcina nije skupa.

Prema rečima dr Vuković, Institut Torlak bi otpočeo proizvodnju vakcina tek na zahtev saveznih i republičkih organa tj. Ministarstva zdravlja. U slučaju iznenadnog izbijanja bolesti kod nas Svetska zdravstvena organizacija pritekla bi nam u pomoć svojim rezervama.

Velike boginje

Infekcija koju izaziva virus variole. Bolest je iskorenjena sedamdesetih godina globalnom planskom vakcinacijom.

SIMPTOMI: Period inkubacije traje oko 12 dana. Prvi simptomi su groznica, umor i bolovi u glavi i leđima. Zatim se pojavljuje karakterističan osip, obično po licu, nogama i rukama, a onda i rane koje formiraju kraste koje otpadaju kroz nekoliko nedelja. Smrt nastupa u čak 30 odsto slučajeva.

KAKO SE ŠIRE: Velike boginje se mogu dobiti udisnjem virusa od zaražene osobe. U slučaju bioterorističkog napada virus može biti oslobođen u obliku aerosola ili napadač samoubica može zaraziti i ostale.

VAKCINA: Svi rođeni pre 1972. su vakcinisani, ali im je imunitet do danas verovatno opao. U slučaju izlaganja velikim boginjama, vakcina može da ublaži ili čak da spreči bolest ukoliko se primi u naredna četiri dana. Ne postoji lek protiv velikih boginja, već se nad zaraženima primenjuje terapija koja samo može da ublaži simptome bolesti.

RASPROSTRANJENOST: Prema navodima Svetske zdravstvene organizacije, postoje dve laboratorije u kojima se čuva virus i to u Americi i Rusiji.


Istorijat velikih boginja

1754-1767 – Britanske snage u Severnoj Americi prvi put upotrebile velike boginje kao oružje.

1796. – Edward Jenner pokazao da se kravljim boginjama može boriti protiv velikih.

1967. – Svetska zdravstvena organizacija otpočela globalnu kampanju vakcinacije protiv velikih boginja.

1971. – Zbog iskorenjivanja velikih boginja Amerika obustavila obaveznu vakcinaciju stanovništva.

1977. – Poslednji put prijavljen slučaj izbijanja bolesti prirodnim putem u Somaliji.

1980. – SZO proglašava bolest iskorenjenom. Sovjetski Savez počinje da razvija virus velikih boginja kao biološko oružje.

1982. – Obustavljena proizvodnja vakcina u Americi.

1990. – Američka vojska prestaje sa obaveznom vakcinacijom.

Danas – Vakcinacija protiv velikih boginja ograničena je na laboratorijske radnike i vojsku.

Izvor: JAMA

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure