img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Digitalizacija Radio Beograda

Nova slika radija

22. децембар 2010, 14:31  
DIGITALIZACIJA ARHIVA TRAJAĆE BAR 10 GODINA: Milan Orlić
Copied

Za razliku od digitalizacije televizije, koja je u Evropi pa i u Srbiji precizno isplanirana, u oblasti digitalizacije radija ne postoji opšteprihvaćen stav, strategija, opredeljenje o načinu na koji će ovaj posao biti obavljen, koja će vrsta digitalnog signala biti u etru, niti o rokovima koji treba da budu ispoštovani. Pominje se okvirno 2017. godina. U pojedinim evropskim zemljama radio je već digitalizovan (DAB, DAB+, DRM itd.), kao i u Sjedinjenim Američkim Državama (HD radio), i u delovima drugih kontinenata, ali su primenjeni veoma različiti sistemi za emitovanje.

Jedan od najvećih, najskupljih i najdugotrajnijih a, pre svega, prioritetnih poslova vezanih za ovaj proces u Radio Beogradu, kao i u sličnim jednako starim i velikim radio stanicama, biće digitalizacija zvučnog arhiva. Osim govorne i muzičke arhive tu je i velika novinska dokumentacija, koju, iako nije digitalizovana već je u papirnom obliku, zbog njenog bogatstva često koriste Televizija Beograd i drugi mediji. Digitalizacija te novinske dokumentacije, kako objašnjava Milan Orlić, tehnički direktor Radio Beograda, ogroman je posao: treba skenirati svaki list papira i uneti metapodatke koji opisuju dokument, zahvaljujući kojima on postaje pretraživ. Taj proces još nije započet, ali je zato – bar pomalo – počelo da se radi na spasavanju audio arhiva.

Naime, ovaj arhiv smešten je u podrumu zgrade Radio Beograda, i uslovi koji tu vladaju – temperatura i vlaga pre svega – nepovoljno utiču na njegovo stanje. Cilj je da jednog dana, verovatno kroz više decenija, svaki od tih dokumenata – a radi se o oko 100.000 sati materijala na studijskim trakama, LP pločama i pločama na 78 obrtaja na kojima su izuzetno stari i dragoceni snimci – bude prebačen u digitalni oblik i smešten na hard diskove velikih kapaciteta. Svaki digitalizovani audio zapis mora da prati veliki broj podataka (metadata) jer bi bez njih bilo nemoguće pretraživanje po raznim kriterijumima kao i trenutno pronalaženje željenog snimka. Odatle bi se, kaže Orlić, mnogo brže i lakše dolazilo do fajlova.

„Traka ima svoj vek. Posedujemo snimke stare po 60 ili 65 godina, koji su zbog toga, a i neadekvatnih mikroklimatskih uslova, podložni propadanju. Zato smo počeli da sadržaj traka koje su u najkritičnijem stanju prebacujemo na kompakt diskove“, dodaje Orlić. Na Radio Beogradu izračunali su da bi digitalizacija arhiva, ukoliko bi na njoj radilo četvoro ili šestoro ljudi u jednoj smeni, mogla da potraje i do 10 godina. „Da bi se sve ovo uradilo, pored znanja i rada potrebna su i znatna finansijska sredstva, koje naša kuća u ovom trenutku nema.“

U arhivi se nalaze hiljade izuzetno vrednih dokumenata. Orlić kao primer navodi snimak Miloša Crnjanskog kako recituje Lament nad Beogradom ili govor Ive Andrića na dodeli Nobelove nagrade 1961. godine. Nedavno su slušaoci Radio Beograda, baš u jednoj emisiji o digitalizaciji, mogli da čuju kako se u Srbiji izveštavalo o prvim čovekovim koracima na Mesecu i druge jednako stare i dragocene zapise. Zbog toga će Radio Beograd, kao i sve druge velike evropske radio stanice, u nekom trenutku svoj arhiv ponuditi na internetu gde će dokumenti moći uz naknadu da se kupe i preuzmu.

No, digitalizacija arhiva, koliko god da je velik i važan posao, daleko od toga da je jedini. Kako Orlić objašnjava, osnovni preduslov za „digitalizovani“ rad je savremeni kompjuterski sistem za pripremu i emitovanje programa, kakav Radio Beograd poseduje već pet godina. Na njemu se pripremaju i montiraju radio emisije i prave plej-liste za sve programe Radio Beograda. U tom sistemu novinari sami montiraju svoje priloge koje su snimili reporterskim digitalnim uređajima na terenu i prosleđuju ih na odgovarajuće adrese u kući. Radio Beograd poseduje, kako Orlić ističe, i najsavremenija digitalna tonska reportažna kola kojima može da realizuje kvalitetno svaki programski zadatak na terenu. Radio Beograd u svojim studijima snima dramski program, narodne orkestre, džez orkestar, dečiji hor Kolibri, a u režiji na Kolarcu simfonijski orkestar i hor kao i kamerne sastave… Pripremljen program stiže do velike režije (Mastera) i režija za emitovanje, odakle se signal usmerava digitalnim vezama do terminala, pa do predajnika (koji su još uvek analogni i takvi će ostati još neko vreme).

Radio Beograd, prema Orlićevim rečima, već ima dosta digitalizovanih segmenata, ali za slušaoce je ipak najvažnije šta će zahvaljujući digitalizaciji biti u etru. „Kada kažemo digitalizacija radija, pod tim ne podrazumevamo da se ono što sada emitujemo na FM talasima samo prebaci u digitalni oblik. Uz taj program slušaoci će imati mogućnost na novim aparatima da dobiju i brojne druge podatke koji jesu ili nisu vezani za program: sportske rezultate, vremensku prognozu, fotografije, video klipove, izgled omota CD-a sa koga se muzika emituje, reklame…“, navodi Orlić. „O tome će se mnogo razmišljati prilikom kreiranja novog programa.“

Slušaoci najverovatnije neće osetiti drastične razlike u kvalitetu zvuka, ali će imati bolji prijem signala. To će posebno primetiti oni koji radio slušaju u kolima. S druge strane, mogu da očekuju još kvalitetniji program koji bi trebalo da bude proizvod znatno olakšanog i ubrzanog rada, proizvoda digitalizacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure